RIJEKA – Radovi na kastavskoj Crekvini, u okviru cjelokupnih radova koji se moraju napraviti u svjetlu projekta Povežimo se s baštinom, odvijaju se tempom koji diktira nulta zona, odnosno zaštićena povijesna jezgra. To znači da bez arheologa i konzervatora ne može biti iskopan jedan pedalj zemlje, radovi se stalno nadgledaju.

U tijeku su zemljani radovi, a u razgovoru s gradonačelnikom Kastva Matejom Mostarcem doznajemo da se na tjednoj bazi s projektantima, stručnim inženjerima, konzervatorima i arheolozima održavaju sastanci i koordiniraju sljedeći koraci.

Podsjetio je Mostarac i na činjenicu da je Kastav prije više od 30 godina podijeljen na tri zone te se upravo Crekvina i stara kastavska jezgra nalaze u nultoj zoni. Drugim riječima, što god se kopa u staroj jezgri, ne može se odvijati bez konzervatorske struke. Podsjeća također da su gradski vijećnici još daleke 1996. godine donijeli takav zaključak te da je zapravo sve u nultoj jezgri zaštićeno sustavnim intervencijama, od brige za raslinje do stabiliteta.

Gradilište na Crekvini / Foto S. KLEVA

Obilazak gradilišta

– Ukoliko konzervatori tijekom ovih radova zaključe da treba nešto izmijeniti, da predstavlja bojazan za narušavanje stare jezgre, sigurno gradska uprava neće intervenirati, dodao je Mostarac te naglasio da se u danima broji završetak arheoloških istraživanja, do odluke o sljedećim koracima.

U društvu s pročelnikom za komunalni sustav u Gradu Kastvu Daliborom Babićem dopušteno nam je obići ograđeno gradilište gdje smo razgovarali s Rankom Starcem, arheologom i kustosom riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja koji svakodnevno boravi na mjestu iskopa.

– U tijeku je ručni iskop istočnog bočnog zida crkve sv. Marije. Na tom položaju su još 2005. godine obavljena arheološko-sondažna istraživanja, no tada se nije moglo obuhvatiti cjelokupnost radova zbog stabala. Nakon uklanjanja stabala i vađenja panjeva pod arheološkim nadzorom, uočili smo da čitava konstrukcija počiva na jakom temelju, temeljnoj stopi, a nalazi se na mjestu na kojem je planirana sadnja novih stabala. Vrh ovih temelja nalazi se na dubini između 10 i 35 centimetara ispod današnje hodne površine, dakle, vrlo su plitki. Cilj radova je ustanoviti ukupno stanje temelja istočnog dijela crkve do unutarnjeg lica pročelja. Tek nakon završetka iskopa napravit će se nova geodetska snimka novootkrivenih struktura i potom je preklopiti sa starom snimkom iz 2005. godine te dobiti stvarno stanje, kaže Starac.

Ranko Starac, arheolog i kustos Pomorskog i povijesnog muzeja na iskopinama / Foto S. KLEVA

Centimetar po centimetar

Pomorski i povijesni muzej s kojim Grad Kastav ima ugovor, u stalnom je sedmodnevnom nadzoru trenutnih radova, iskopa zatečenih panjeva, prerezanih stabala i dokumentiranja cjelokupnog nalaza, dodaje naš sugovornik, podsjetivši da je na Crekvini i do sada bilo intervencija. Tako, primjerice, glavni cjevovod prolazi kroz Crekvinu, i prilikom posljednje izmjene cjevovoda 2016. godine također su radove nadzirali arheolozi. Radnici tvrtke Hedom iz Zagreba doslovno kopaju centimetar po centimetar oko već obrađenih ostataka istočnog zida, a ubrzo će biti konkretnijih odgovora kako dalje.

S obzirom da je više od 2000 Kastavaca, ali i sugrađana okolnih lokalnih jedinica samouprave, potpisalo peticiju o očuvanju drvoreda, odnosno da se stara stabla lipe i kestena ne uklanjanju, nakon stručnog nadzora stanja drvoreda ipak su uklonjena, a u planu je sadnja novih. No, sugrađani su i dalje nezadovoljni, smatraju da su stabla mogla ostati unatoč činjenici da su neka stabla uistinu bila trula, a neka i nisu. No, sječa nije uslijedila stihijski, ona je napravljena nakon stručne analize dr. Poštenjaka, doktora za stabla.