RIJEKA – Godišnje smo u prosjeku 50 tisuća litara mlijeka isporučivali mljekari Tonka, a sada smo u čudu jer ne znamo što ćemo s viškom mlijeka. Naravno, šteta nam je prolijevati ga, kazao nam je jučer Aleksandar Kamenar, vlasnik proizvodno-trgovačkog obrta Frankulin iz Grada Grobnika, jedan od rijetkih proizvođača iz Primorsko-goranske županije od kojeg je riječka mljekara otkupljivala mlijeko, a koji se je po njezinu zatvaranju našao u problemu.

PTO Frankulin bavi se prvenstveno proizvodnjom sira, a budući da sirana ima dozvolu siriti do 50 tisuća litara godišnje, viškove mlijeka sa svoje farme ova grobnička obitelj dostavljala je mljekari Tonka.
– U prošloj godini PIK-u smo dostavili 26 tisuća litara mlijeka, ali u godinama ranije znali smo im isporučiti i do 70 tisuća litara mlijeka, ovisno o tome kakva je bila godina. To su velike količine mlijeka, a sada ne znamo što ćemo s njim, rekao je Kamenar te dodao da su s jedne strane ograničeni, a s druge uskraćeni. Problem razmišljaju riješiti stavljanjem u funkciju mljekomata ili povećanjem proizvodnje sira.

– Za osposobljavanje mljekomata potrebno je ulaganje od nekoliko tisuća eura, što predstavlja trošak koji teško da ćemo pokriti prodajom mlijeka. Osim toga, s obzirom na to da smo u postupku otvaranja kušaonice, nadamo se da će nam odobriti povećanje proizvodnje sira koji ćemo potom moći staviti na tržište ili ponuditi na otkup, kazao je Kamenar te zaključio da obje solucije sa sobom nose određene rizike i troškove.

Raštrkani proizvođači

Prema podacima dobivenim iz Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu PGŽ-a, 2006. godine PIK Rijeka d.d. otkupljivao je mlijeko od čak 101 privatnog proizvođača mlijeka u Primorsko-goranskoj županiji. Proizvođači su bili raštrkani od Klane do Bribira te na cijelom području Gorskog kotara, ali su količine otkupljenog mlijeka bile zaista male te su činile samo 10 posto sirovinske baze PIK-a. Zbog izrazite raštrkanosti proizvođača, male količine proizvodnje mlijeka te visokih troškova prijevoza PIK Rijeka naplaćivao je prijevoz mlijeka prema kooperantima s područja naše županije.

– Zbog problema u otkupu mlijeka Primorsko-goranska županija je 2007. godine odlučila subvencionirati trošak prijevoza otkupljenog mlijeka u iznosu od 340 tisuća kuna, a sve kako bi održala kontinuitet prijevoza i otkupa mlijeka na području naše županije, kazao nam je pročelnik Mladen Brajan, pojašnjavajući na koji su način pokušali pomoći riječkoj mljekari Tonka.

Tako su određeno razdoblje davali subvencije PIK-u za prijevoz mlijeka, a budući da su iznosi subvencije svake godine rasli, prijevoz mlijeka s gospodarstava u mljekaru u Rijeku preuzeo je Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije. Do prije nešto više od pet godina županijski Centar za poljoprivredu prevozio je mlijeko s dvanaestak gospodarstava s područja Grada Čabra, Općine Mrkopalj te Općina Čavle i Klana, a budući da se trošak povećavao, odlučili su okrenuti se dodanoj vrijednosti i proizvodnji sira na gospodarstvima.

Gubitak sirovina

– Napravili smo dokument Analiza i stanje perspektive razvoja govedarske proizvodnje i krenuli u financiranje govedarskih farmi i program dodatne vrijednosti proizvoda. Pokrenuli smo liniju kreditiranja za opremanje sirana i napravili projekt razvoja proizvodnje sireva na obiteljskim gospodarstvima te pomogli oko registracije i uređenja sirane, kao i u nabavi opreme. Potrudili smo se i marketinški promovirati proizvodnju te smo osmislili projekt Ceste sira, kao i Kašeticu primorsko-goransku koja okuplja proizvođača autohtonih proizvoda i mjesto je zajedničke promocije te im nudi mogućnost izlaska na tržište, pojasnio je Brajan.

– Problem kod tvrtke PIK Rijeka i mljekare Tonka jest taj što su izgubili sirovinsku bazu. Puno smo puta s njima razgovarali, ali nismo naišli na razumijevanje. Ponudili smo i da naši proizvođači koji proizvode sir uđu u PIK s tim proizvodima te se plasiraju kao autohtoni proizvod Gorskog kotara, ali ni u tom slučaju nismo naišli na pozitivan odgovor, kazao je Brajan. Zaključuje da su se mljekara Tonka, ali i svi proizvođači i prerađivači mlijeka, našli u problemu ulaskom u Europsku uniju te slobodnim tržištem i suočavanjem s jakom konkurencijom koja može ponuditi nižu cijenu proizvoda.