JU Priroda

Radi se na “restoranu” za supove, na proljeće otvorenje Centra velikih zvijeri u Staroj Sušici

Bruna Matičić

Centri u Belom i Staroj Sušici posvećeni su zaštićenim vrstama, doprinose zaštiti kulturno-povijesnog nasljeđa, a nalaze se u dijelovima županije kojima se posvećuje posebna pozornost u smislu razvoja



Primorsko-goranska županija po svojoj bioraznolikosti najbogatija je u Republici Hrvatskoj i malo tko ima takvo prirodno bogatstvo. Kroz našu javnu ustanovu napravili smo iskorak i podigli smo razinu čuvanja prirodne baštine, ali i njezine turističke valorizacije.


Jedina smo županija koja je uredila Centre za posjetitelje za naše specifične vrste, prvi u Belom na Cresu, a pred dovršetkom je i Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici, istaknuo je župan Zlatko Komadina prilikom predstavljanja projekata i aktivnosti koje županijska Javna ustanova Priroda planira provoditi u ovoj godini, a usmjerene u zaštitu prirode te održavanje, očuvanje biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti te valorizaciju prirodne baštine na području Primorsko-goranske županije.


Pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Koraljka Vahtar-Jurković istaknula je da JU Priroda, pored upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom, vrlo uspješno provodi projekte u kojima se koristi europskim sredstvima, a surađuje i s državnim te lokalnim institucijama.




– Centri u Belom i Staroj Sušici doista jesu specifični. Osim što su posvećeni zaštićenim vrstama, oni doprinose zaštiti našeg kulturno-povijesnog nasljeđa.


Treba istaknuti da se nalaze u onim dijelovima županije kojima se posvećuje posebna pozornost u smislu razvoja, a to su otoci i Gorski kotar, i to u dijelovima pogođenima depopulacijom. Stoga se nadamo da će postati i pokretači društvenog i gospodarskog razvoja tih područja, kazala je Vahtar-Jurković.


Skrb o supovima


Program ovogodišnjih aktivnosti Javne ustanove Priroda predstavila je ravnateljica ustanove Irena Jurić. Spomenula je da je Centar za posjetitelje u Belom u protekloj godini unatoč situaciji imao 5 tisuća posjetitelja te da je oporavilište od početka rada primilo 47 supova, dok ih je trenutačno 8 na skrbi.



– Tijekom protekle godine pripremljen je, prijavljen i odobren projekt unaprjeđenja i povećanja kapaciteta oporavilišta kojim će se poboljšati uvjeti za prihvat i intenzivnu skrb spašenih supova te uključuje uređenje ambulantnog prostora s laboratorijskom opremom, istaknula je Jurić, a riječ je o projektu čija ukupna vrijednost iznosi 900 tisuća kuna, od čega se 85 posto sufinancira bespovratnim sredstvima EU-a.


Osim toga, planira se nastavak rada na “restoranu” za supove, odnosno briga o hranilištima kako bi se ovoj zaštićenoj vrsti osigurala dostatna količina hrane koja nedostaje u ekosustavu te nastavak monitoringa gniježđenja i prstenovanja mladih supova na Kvarneru i niz edukativno-turističkih aktivnosti.


Pred dovršetkom je još jedan hvalevrijedan projekt ove ustanove, Centar za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici, čija ukupna vrijednost iznosi 8,2 milijuna kuna, od čega se sredstvima EU-a i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a sufinancira 6 milijuna, a Primorsko-goranska županija i Ustanova ulažu 2,2 milijuna.


Centar velikih zvijeri


– Ruševna zgrada u cijelosti je rekonstruirana, a trenutačno se radi na uspostavi i opremanju izložbenog postava te osmišljavanju edukativnih sadržaja. Planirani završetak projekta je svibanj ove godine, stoga se otvorenje Centra velikih zvijeri očekuje u proljeće, a njime će se budućim posjetiteljima ukazivati na važnost očuvanja i ulogu medvjeda, vuka i risa u ekosustavu, a čitav Gorski kotar promovirati kao prostor iznimno bogate prirodne baštine, rekla je Jurić.



Uz navedene projekte, Županija i JU Priroda partneri su na europskom projektu “Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije”, koji vodi Grad Rijeka, a u okviru kojeg će urediti 10 lokacija zaštićenih područja.


Kao jedna od njih ističe se uređenje Zametske pećine, geomorfološkog spomenika prirode smještenog unutar samog naselja koji predstavlja posebnost Rijeke.


Također, tijekom godine nastavit će se projekt “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000”, unutar kojeg se, prvi puta u Hrvatskoj, izrađuju planski dokumenti, odnosno planovi upravljanja za područja ekološke mreže Natura 2000 s ciljem očuvanja vrsta i staništa, i to za područje otoka Krka, Raba i Gorskog kotara.