RIJEKA – Mozaici rimskih termi u Rijeci, koji se nalaze na lokalitetu Pul Vele crikve, i mogućnost da barem jedan manji dio njih bude vidljiv javnosti, Riječanima i turistima, s obzirom da se posljednjih godina njeguje smjer kulturnog turizma, tema je o kojoj smo razgovarali s arheologinjom dr. sc. Mijom Rizner iz Konzervatorskog odjela u Rijeci.

U dogovoreni termin fotografiranja ispred Kosog tornja naišli smo na grupu turista njemačkog govornog područja, koji su pomno slušali priču vodičice, što potkrepljuje našu tezu da postoji velik interes za riječku baštinu i da bi trebalo omogućiti da mali dio ostataka kasnoantičkih rimskih termi bude vidljiv, a što bi moglo biti tehnički izvedivo u dijelu nadomak crkve Uznesenja Marijinog, preko puta nekadašnje trgovine Croatia Recordsa, a za što bi se trebale pobrinuti kulturne institucije u gradu Rijeci.

Zaštitna arheološka istraživanja

Kao stručna osoba istaknite nam vrijednost ostataka rimskih termi koje se nalaze na lokalitetu Pul Vele crikve, a koje nisu vidljive javnosti?

– Nalazište na Trgu pul Vele crikve ima iznimnu povijesnu, arheološku i baštinsku vrijednost, a koja u pojedinim slojevima nadilazi regionalne razmjere. Prvenstveno se vrijednost očituje u višeslojnosti nalazišta koje time daje izvrstan presjek povijesti grada, te posredno i širi geopolitički i kulturni kontekst života i razvoja grada. Nadalje, najraniji slojevi termalnog kompleksa koji datiraju iz vremena osnivanja antičkog naselja u današnjem riječkom Starom gradu svjedoče romanizaciji istočne obale Jadrana, a govore i o dinamici naseljavanja današnjeg grada. Tijekom 3. stoljeća grade se nove reprezentativne terme, dio intenzivnih gradnji javnih objekata na području grada (obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum, vojnog zapovjedništva i gradskih bedema). Tako ova gradnja indirektno govori o povezanosti i naravi odnosa grada i obrambenog sustava čiji je dio postao. Nakon napuštanja klaustre na Trgu pul Vele crikve gradi se raskošna ranokršćanska bazilika, na ruševinama napuštenih termi. Ova bazilika, ukrašena višebojnim podnim mozaicima, predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja mozaičarskog umijeća istočne obale Jadrana 5. stoljeća, te se može reći da ujedno predstavlja i najvredniji sloj nalazišta na Trgu pul Vele crikve.

Šezdesetih godina prošloga stoljeća izvršena su iskapanja. Otkriveni su ostaci antičkih termi ispred nekadašnjeg dućana Croatia Recordsa. Sustavna zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Pul Vele crikve započeo je Grad Rijeka u kolovozu 2008. godine, a povjerio ih je Hrvatskom restauratorskom zavodu iz Zagreba i Novotehni d.d. iz Rijeke. U sklopu zaštitnih arheoloških istraživanja prikupljena je adekvatna dokumentacija. Lokalitet je nanovo prekriven asfaltom, te ostaci antičkih termi nisu vidljivi javnosti, s izuzetkom onih koje se mogu vidjeti posredstvom stakla, a nalaze se u ljekarni smještenoj nadomak Kosog tornja. S obzirom da kao grad težimo kulturnom turizmu, a i građani Rijeke pokazuju interes za vidljivošću termi, barem parcijalno, je li moguće da se taj određeni dio razotkrije, odnosno izloži uz adekvatnu zaštitu, kako se to običava u inozemstvu.

Prezentacija nalaza

– Svakako je moguće prezentirati nalaze otkrivene tijekom više istraživanja na Trgu pul Vele crikve. Dobar primjer prezentacije arheološkog nalazišta ne moramo tražiti u inozemstvu, imamo ga u našem gradu. Radi se naravno o arheološkom parku Principija za čiji je projekt prezentacije arhitekt Nenad Fabijanić dobio godišnju nagradu »Bernardo Bernardi« 2014. Valja naglasiti da se prezentacija arheoloških nalaza, a posebice mozaika ispod stakla diljem svijeta pokazala kao uglavnom neadekvatna i razorna po nalaze.

Na tribini Novog lista bivši gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kazao je kako je svojevremeno pripremio dokumentaciju vezano za antičke terme, ali i da je cijeli projekt zapeo. Što bi po vašem mišljenju trebalo učiniti da se aktualizira tema antičkih termi u Rijeci s ciljem da barem djelić bude vidljiv pod staklom? Kome bi se političari voljni riješiti taj problem, kao i građani željni da se taj projekt vidljivosti termi realizira, trebali obratiti s obzirom da vjerujem da nije sve do vas, odnosno Konzervatorskog odjela?

– Za pristupanje jednom toliko kompleksnom pitanju kao što je prezentacija velikog arheološkog nalazišta u samom centru grada, na nestabilnoj geološkoj podlozi, te s izrazito osjetljivim nalazima trebalo bi prije svega aktivno uključiti stručnjake s područja zaštite kulturne baštine. Radi se prije svega o arheolozima – konzervatorima i restauratorima specijaliziranim za mozaike, a zatim i o statičarima, te arhitektima kojima je zaštita i očuvanje baštine primarni cilj. Tu su naravno i druge struke koje daju podršku kvalitetnoj razradi projekta prezentacije. Svakako bi osnovna misao vodilja trebala biti čuvanje nalaza i njihova opstojnost, a estetika projekta prezentacije bi trebala biti na drugom mjestu. Ovdje je važno naglasiti da čuvanje ovoliko vrijednih nalaza in situ za buduća pokoljenja koja će imati i nove tehnologije i metode istraživanja i prezentacije, kao i moguće više sredstava na raspolaganju, nije nešto na što se treba gledati negativno. Prezentiranje vrijedne baštine ugrožavanjem njezine opstojnosti nije ono čemu bismo kao društvo trebali težiti, znanost i struka stalno napreduju i za očekivati je da ćemo kroz neko vrijeme imati na raspolaganju više dobrih opcija prezentiranja mozaika in situ. Do tada nam uvijek ostaju na raspolaganju neinvazivne metode prezentacije visokotehnološkim rješenjima, za što imamo dobre primjere u inozemstvu. Ukoliko govorimo o manjem dijelu nalazišta koji bi se prezentirao, tu se radi o manjoj površini koja ne bi prelazila do nekoliko četvornih metara, a trebala bi se nalaziti na položaju koji je osim što je reprezentativan također i povoljan u smislu osjenjivanja prezentirane površine, ne ugrožava statiku drugih objekata itd. U tom slučaju opet govorimo o konzilijarnom pristupu zaštiti, očuvanju i prezentaciji.

Konzilijarni pristup

Premda se zahtjev čini kompliciranim s tehničkog aspekta, ipak, prema nekim saznanjima, bilo bi moguće djelić termi staviti pod staklo s prikladnom zaštitom. Što bi sve takav projekt iziskivao: novu dozvolu za iskapanje, budžet za postavljanje debelog stakla i adekvatne »krovne« zaštite?

– Ovakav bi zahvat iziskivao ishođenje dopuštenja za ponovno otvaranje dijela nalazišta i prezentaciju. Međutim, tome mora prethoditi izrada idejnog projekta prezentacije uz već spomenutu suradnju navedenih stručnjaka i obavezan nepristrani konzilijarni pristup.

Prema slobodnoj procjeni, koliko bi koštala realizacija tog projekta?

– Iznos koji bi bio potreban za realizaciju ovakvog projekta, dakle prezentacije jednog manjeg dijela nalazišta, ovisi o puno faktora, ali svakako bi iznos bio visok. Mi ne možemo pretpostaviti koliko bi točno iznosio.