RIJEKA – Danas se obilježava Svjetski dan psorijaze, ozbiljne nezarazne bolesti od koje u svijetu boluje oko 125 milijuna ljudi. Prema riječima prof. dr. Ines Brajac, predstojnice Klinike za dermatovenerologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u sklopu koje djeluje i nacionalni Referentni centar za psorijazu, riječ je o kroničnoj i imunološki posredovanoj upalnoj bolesti kože, za koju znanstvenici ne znaju što je točno uzrokuje, ali je poznato da kod njezina pojavljivanja imunološki sustav i genetika igraju ključnu ulogu.

Psorijaza ima nepredvidiv tijek simptoma, niz vanjskih okidača i značajne pridružene bolesti, uključujući zglobnu bolest, kardiovaskularne bolesti, metabolički sindrom, upalne bolesti crijeva i depresiju.

Uobičajeni okidači za psorijazu uključuju stres, infekcije, ozljede kože i lijekovi.

Pametni lijekovi

– Psorijaza može utjecati na sva područja života, ne samo na fizičko zdravlje. Bolest utječe na emocionalno zdravlje, bolesnikove odnose s okolinom i načine na koje se nose sa svakidašnjim stresom. Za neke ljude život sa psorijazom može biti vrlo težak i zahtjevan čemu pridonose društvena stigmatizacija, visoka razina stresa, fizička ograničenja, depresija i problemi pri zapošljavanju, kaže Brajac posebno ističući globalni teret ove bolesti pri čemu mnogi bolesnici pate zbog netočne ili odgođene dijagnoze, neadekvatnih mogućnosti liječenja i nedovoljnog pristupa skrbi.

– Globalna učestalost psorijaze raste u posljednja tri desetljeća. Teret ekonomske i psihosocijalne patnje uzrokovane psorijazom zahtijeva više resursa i multidisciplinarni pristup za rješavanje stanja, dodaje Brajac.

Princip liječenja bolesnika sa psorijazom u svijetu i u Hrvatskoj danas se temelji na dugoročnoj kontroli bolesti i utjecaju bolesti na kvalitetu života, a biološka terapija najsuvremeniji je oblik liječenja.

Prema riječima prof. dr. Marije Kaštelan, voditeljice Referetnog centra i pročelnice Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku s poliklinikom na Klinici za dermatovenerologiju, biološki lijekovi uvode se u liječenje bolesnika s umjereno teškom do teškom psorijazom koji nisu reagirali, ne podnose ili imaju kontraindikacije na najmanje dva ranije primijenjena sustavna lijeka uključujući fototerapiju, retinoide, apremilast, ciklosporin i metotreksat.

– Biološki lijekovi su tzv. pametni lijekovi i djeluju ciljano na imunološku kaskadu razvoja psorijaze blokirajući određene molekule, tzv. citokine poput interleukina 17 ili interleukina 23. Danas za liječenje psorijaze koristimo tri skupine bioloških lijekova i na raspolaganju nam je zbilja širok dijapazon bioloških lijekova koji omogućavaju personalizirano liječenje svakog pojedinog bolesnka.

U eri bioloških lijekova moguće je postići čistu kožu odnosno remisiju bolesti u potpunosti, a u skladu sa smjernicama smatra se da je prihvatljiv minimalni cilj liječenja psorijaze 75 posto poboljšanje početnog stanja. Međutim, krajnji cilj terapije je čista ili skoro čista koža, dakle postizanje 90 do 100 posto poboljšanja što je danas moguće primjenom ciljanih bioloških lijekova.

Biološka terapija predstavlja jedan novi pristup u liječenju bolesnika sa psorijazom, ali i psorijatičnim artritisom, budući da omogućava dugotrajnu dobru kontrolu aktivnosti bolesti i značajno poboljšava kvalitetu života oboljelih, pojašnjava Kaštelan.

Stigmatizirajuća bolest

Oko 30 do 40 posto oboljelih tijekom godina razvit će neki oblik psorijatičnog artritisa, a zbog prisustva sustavne upale, imaju puno veću mogućnost obolijevanja od bolesti drugih organskih sustava. Stoga, bolesnici s teškom psorijazom imaju povećan rizik za nastanak pretilosti, hipertonije i dijabetesa, što kao posljedicu ima pojavu kardiovaskularnih bolesti.

– Psorijaza je također i stigmatizirajuća bolest. Ona utječe na socijalizaciju oboljelih, njihovo ponašanje u društvu, izlaske i druženja. U prošlosti, a nažalost ponegdje i danas, oboljeli od psorijaze doživljavaju se kao zarazni, izbjegava ih se u društvu, a i sami se nelagodno osjećaju na poslu, u teretani ili na plaži. Stoga je apsolutni stav dermatološke struke da se psorijaza mora liječiti, osobito njezini teški oblici.

Prije odluke o primjeni bioloških lijekova umjereno teški i teški oblici psorijaze liječe se standardnom ili konvencionalnom sustavnom terapijom u koju ulaze terapija ultraljubičastim zrakama u za to specijaliziranim dermatološkim centrima, te terapija peroralnim lijekovima kao što su metotreksat, ciklosporin i retinoidi, pojašnjava prof. dr. Larisa Prpić Massari, pročelnica Zavoda za opću dermatovenerologiju.

Uvijek dostupna pomoć

Kako kaže, pandemija koronavirusa utjecala je na liječenje i kožnih bolesti, prvenstveno pravovremenog dijagnosticiranja kožnih tumora.

– Svi oboljeli od psorijaze, koji su na nekoj od standardnih sustavnih ili bioloških terapija imaju telefonski broj naše Ambulante za psorijazu i autoimune bolesti te su bili u stalnom kontaktu s našim medicinskim sestrama, te po potrebi i nama liječnicima. Većinom su se javljali s upitima oko cijepljenja te ostalim upitima vezanim uz terapiju, zakazani termin ili promjenu termina. Bili smo i u kontaktu s liječnicima obiteljske medicine putem A5 uputnica, koje podrazumijevaju konzultaciju oko bolesnika bez njegovog prisustva, te smo na taj način, nakon uvida u laboratorijske nalaze mogli u dogovoru s liječnicima obiteljske medicine korigirati dozu propisanog lijeka ili lokalnu terapiju.

Dakle, unatoč činjenici da vrijeme pandemije ne ide na ruku oboljelima od psorijaze, mislim da smo u globalu stvari dobro odradili, zaključuje Prpić Massari.