Nina Dražin Lovrec / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Osnovni razlozi što realizacija projekta »Hrvatska - nova vrata Europe« teče sporo su što Hrvatskoj nedostaju strateški pravci razvoja, nije uspostavljena odgovarajuća organizacijska struktura za pokretanje i realizaciju ovakvih investicijskih projekata. I ono što je najvažnije, nedostaju projekti dugoročno održivih infrastrukturnih zahvata koji bi bili pripremljeni do razine za dobivanje lokacijskih dozvola. To je ključan preduvjet za investitore
povezane vijesti
Nina Dražin Lovrec, prije dvije godine postala je prva žena na čelu Hrvatske komore inženjera građevinarstva i tu strukovnu udrugu vodi u trenutku kad je, nakon potresa u Zagrebu o okolici, pred njezinim kolegama najveći posao nakon obnove ratom razrušene zemlje.
Uz to iz Komore već godinama i sami kroz različite inicijative pokušavaju istaknuti važnost da se država ozbiljnije uhvati nekih infrastrukturnih projekta. Još prije jedanaest godina Komora je izradila studiju »Hrvatska – nova vrata Europe«, koji među ostalima predlaže bolje pozicioniranje Rijeke kao luke i povezivanje s Podunavljem i Srednjom Europom.
Obnova u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko- zagorskoj županiji najveći je građevinski posao u Hrvatskoj nakon poslijeratne obnove. Koliko će taj posao trajati?
– Potres je u Zagrebu oštetio ukupno 25 tisuća privatnih i javnih zgrada. Od tog broja trajno je ili privremeno neuporabljivo čak njih više od šest tisuća. Jasno je već i iz ovih brojeva o kakvom se opsežnom građevinskom zadatku radi. Moramo uzeti u obzir i dvije dodatne činjenice: sve oštećene zgrade konstrukcijski će se obnoviti tako da će se njihova potresna otpornost povećati u odnosu na zatečeno stanje prije potresa kako je definirano u tehničkom propisu za građevinske konstrukcije, a sve javne zgrade i pojedinačno zaštićena kulturna dobra obnovit će se cjelovitom obnovom do pune građevinske uporabljivosti što znači da će se osim radova na konstrukcijskoj obnovi izvesti završno-obrtnički i instalaterski radovi. Procjenjujem da će obnova trajati između pet i deset godina.
Slične procjene iznijeli su i sudionici okruglog stola o implementaciji zakona o obnovi od potresa, koji je Komora građevinskih inženjera organizirala početkom listopada u sklopu digitalnih Dana HKIG-a 2020. Na okruglom stolu sudjelovali su uz ministra graditeljstva Horvata, profesor Atalić i član Komore, inženjer Tarnik, stručnjak za statiku kao i Dragutin Kamenski, predsjednik uprave velikog građevinskog izvođačkog poduzeća. Zaključak tog okruglog stola bio je da će obnova trajati od pet do deset godina. Duljina trajanja obnove ovisit će o pripremi projektne dokumentacije, duljini javnih natječaja i raspoloživosti tvrtki i radnika za naručene poslove, kao i o sposobnosti javne uprave da u razumnom roku odradi sve procedure.
Rijeka / Snimio Marko GRACIN
Urbana obnova
Ima li Hrvatska, kad je u pitanju struka, ali i građevinska infrastruktura, kapacitete za to?
– Ako govorimo o projektiranju i nadzoru gradnje, nedavna anketa koju je Komora provela među svojim članovima pokazala je da je, uz potrebno iskustvo (5 godina), interes za projektiranje i nadzor iskazalo više od 450 inženjera, od kojih 320 radi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Hoće li taj broj vaših kolega koji su se javili biti dovoljan za obavljanje posla na obnovi i što je s građevinskim tvrtkama i radnicima. Imamo li njih dovoljno?
– Potrebno je osigurati uvjete da se što veći broj naših inženjera uključi u obnovu. Operativa se već duže vrijeme nosi s nedovoljnim brojem radnika te bi u tom segmentu trebalo poraditi i na animiranju mladih za građevinska zanimanja.
Puno je kritika oko toga da je centar Zagreba zapušten. Je li tako i što se nakon desetljeća takvog stanja sada treba promijeniti?
– Činjenica je da je sam centar Zagreba zapušten kad je u pitanju održavanje zgrada. Struka je prethodno niz godina ukazivala na neodržavanje zgrada u centru i ukazivala da je takvo stanje neodrživo i da je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere. Nadležna tijela nisu uvažila upozorenja struke.
Sada je kao prvi korak najvažnije ojačati i sanirati konstrukcije zgrada da svaka od njih ima veću potresno otpornost nego što su do sada imala te da budu sigurne za život, a usporedno s time potrebno je donijeti strategiju za urbanu obnovu centra po uzoru na neke europske gradove Bratislavu, Beč, Prag ili Rigu.
Urbana obnova bi podrazumijevala proces kojim se prostori urbanizirani tijekom povijesti, koji su tijekom vremena izgubili sadržajni i graditeljski identitet ili je on propao, revaloriziraju i daje im se novi okvir za razvoj odnosno novi sadržaj. Međutim, moramo znati što su prioriteti i da će urbana obnova trajati godinama i desetljećima, ovisno o pribavljenim sredstvima. Grad bi morao angažirati sve raspoložive snage u cilju pribavljanja europskih sredstava iz svih raspoloživih fondova i pronaći investitore za kvalitetno priređene programe i projekte.
(Ne)kvalitetna gradnja
Što je potres pokazao o kvaliteti gradnje u Hrvatskoj? Ne samo u Zagrebu nego i u okolici, koliko se kvalitetno grade obiteljske kuće u Hrvatskoj?
– Kao što je struka već duže vrijeme upozoravala da treba ulagati u održavanje starih zidanih zgrada, a naročito u ojačanje konstrukcije zgrada koje su građenje krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ovaj potres koji se dogodio 22. ožujka nam ja na najteži način poslao poruku. Višestambene zgrade, stambeno poslove, obiteljske kuće, neboderi te javne zgrade koje su projektirane i građene u skladu sa seizmičkim propisima, a naročito one koje su izvedene u armiranom betonu pokazale se dostatnu potresnu otpornost te nisu stradale u ovom potresu.
Isto tako i obiteljske kuće koje su projektirane u skladu s važećim propisima te izgrađene u skladu s njime pokazale su svoju otpornost u proteklom potresu. Međutim, ovaj nemili događaj pokazao je, a naročito kod obiteljskih kuća, da se često pristupilo nelegalnoj gradnji bez adekvatne projektne dokumentacije, stručnog nadzora gradnje i nepoštivanje pravila struke koje su za posljedicu imale velika oštećenja pa i samu neuporabljivost kuća.
Kakva je po vama i novogradnja kad su višestambeni objekti u pitanju, posebice u velikim gradovima?
– Kao što sam već istaknula, nakon katastrofalnog potresa u Skoplju izradili su se seizmički propisi i obaveza projektiranja potresno otpornih konstrukcija u skladu s njima. Sva novogradnja tako i višestambeni objekti projektiraju se u skladu s važećim seizmičkim propisima Eurokod 8 i u skladu s mikrolokacijskim uvjetima prema Karti potresnih područja u cijeloj Republici Hrvatskoj. Struka je pokazala da, ako se radi u skladu s važećim propisima što se odnosi i na nove stambene zgrade, stambeno-poslovne tako i najviši neboderi koje su izvedene iz armiranog betona da su sigurne i da nisu bila bile oštećene nakon potresa.
Od osam najboljih studenata građevinarstva, sedam su žene
Prva ste žena na čelu Komore inženjera građevinarstva, sektora koji se nekako smatra »muškim«. Je li došlo vrijeme da takve stvari prestanemo bilježiti i da nam budu normalne ili žene i dalje u nekim zanimanjima moraju biti znatno bolje od kolega da bi ih se isto tretiralo?– U glavama poslodavaca, ali i općenito ljudi, još uvijek postoje stereotipi prema kojima nisu sva zanimanja prikladna za žene, no ipak u posljednje vrijeme sve se više gubi ona tradicionalna podjela na muške i ženske poslove te današnja mlađa, obrazovana populacija prihvaća modernije društvene vrijednosti i podržava egalitarnost uloga žena i muškaraca u privatnom i javnom životu, što pretpostavlja podjednaku uključenost žena i muškaraca u sve vrste zanimanja. Tome u prilog ide i činjenica da na građevinskim fakultetima gdje je nekada bio vrlo mali postotak žena danas imamo izjednačen broj muških i ženskih studenata. |
Nova vrata Europe
Još je 2011. godine vaša Komora napravila studiju »Hrvatska – nova vrata Europe«, koji među ostalima predlaže bolje pozicioniranje Rijeke kao luke i povezivanje s Podunavljem i Srednjom Europom. Što se je sve podrazumijevao taj projekt?
– Studija »Hrvatska – nova vrata Europe« ima za cilj bolje pozicioniranje Rijeke na karti glavnih mediteranskih luka i njeno povezivanje s Podunavljem i Srednjom Europom. To je područje kojemu gravitira 200 milijuna stanovnika. Sada imamo situaciju da samo tri posto teretnog prometa koji prođe kroz Suez završi u jadranskim lukama i to pretežno u Trstu, Kopru, Veneciji. Sve te luke su relativno plitke, pa se velika količina tereta mora pretovarivati na Malti da može ući u te jadranske luke. Jedino Rijeka ima dovoljno duboku luku da može, bez pretovara, prihvatiti brodove koji prođu Suez. Treba imati na umu i to da od Sueza do Hamburga putovanje brodom traje 14 dana
Studija »Hrvatska – nova vrata Europe« ima za cilj skretanje robnih tokova s dunavskog plovnog puta prema luci Rijeka i obratno, te usmjeravanjem tokova roba iz luke Rijeka prema Srednjoj Europi i Balkanu primjenom multimodalnog prijevoza. Tri su strateška cilja tog projekta učiniti riječku luku najvažnijom lukom na Jadranu, usmjeriti promet prema Srednjoj Europi i prema dunavskom bazenu i u okviru toga povećati luke u Sisku, Slavonskom Brodu i Osijeku i napraviti veliku luku u Vukovaru, te povezati sjever i jug Hrvatske brzom željeznicom.
Zašto sve ide tako sporo?
– Osnovni razlozi što realizacija tog projekta teče sporo su što Hrvatskoj nedostaju strateški pravci razvoja, nije uspostavljena odgovarajuća organizacijska struktura za pokretanje i realizaciju ovakvih investicijskih projekata. I ono što je najvažnije, nedostaju projekti dugoročno održivih infrastrukturnih zahvata koji bi bili pripremljeni do razine za dobivanje lokacijskih dozvola. To je ključan preduvjet za investitore. Svi projekti koje država ili javna poduzeća žele realizirati moraju biti pripremljeni do razine lokacijske dozvole prije traženja investitora.
I nedostatak građevinaraca utječe na porast cijena nekretnina
Nedavno je Europska komisija objavila da su u Hrvatskoj, od svih članica EU-a, čak i u pandemiji najviše rasle cijene stanova? Moraju li u Hrvatskoj stanovi doista biti tako skupi?– Nažalost nisam stručnjak za područje tržišta nekretnina, ali mogu istaknuti da sigurno postoji više faktora koji utječu na rast cijena. Tržište nekretnina uvijek reagira na državne poticaje kao što su APN-ovi stambeni krediti za program stambenog zbrinjavanja mladih koji su ovaj tjedan zatvoreni. |
Neučinkoviti prijevoz
Preduvjet je gradnja željezničkog tunela kroz Učku. Koliko bi on koštao? Što donosi?
– Veliki infrastrukturni projekti također su bili tema okruglog stola na našim digitalnim Danima HKIG-a ove jeseni. Za povezivanje željeznice s europskom mrežom i njezino osposobljavanje za moderan tranzitni promet ključno je rekonstruirati zagrebački i riječki željeznički čvor. Kad govorimo o rekonstrukciji riječkog čvora, ona nužno uključuje izgradnju željezničkog tunela kroz Učku koji bi povezao novu luku na Krku s Istrom i sa Slovenijom i Italijom. Postojeći prometni sustav Hrvatske nije potpuno prilagođen za primjenu intermodalnog prijevoza. Teškoće su višestruke – administrativne, organizacijske i tehničko-tehnološke, a očituju se i kroz infrastrukturnu i kadrovsku neprilagođenost. Zato imamo skup i neučinkovit prijevoz, eksterni troškovi su vrlo visoki, a i štete za okoliš su sve samo ne zanemarive.
Kad je u pitanju projekt Hrvatska nova vrata Europe je li od 2011. godine odrađeno barem nešto i koliko potrebnog posla?
– Veliki dio projekata je ušao u Prometnu strategiju 2017.-2030. i strategiju Prostornog uređenja 2017.-2030. i oni su u provedbi.
