570 tisuća noćenja

Protekla godina rekordna za Rijeku: Turisti su boravili ovdje prosječno nešto više od tri dana

Alenka Juričić Bukarica

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Preko 80 posto gostiju u Rijeci lani su bili stranci, i to najviše iz Njemačke i Italije, a rast je bio vidljiv s primjerice češkog i slovačkog tržišta



RIJEKA – Rijeka je prošlu godinu zaključila s 570 tisuća noćenja čime je 2022. postala rekordna po fizičkim turističkim pokazateljima. Istaknuto je to danas na 7. sjednici Skupštine turističke zajednice grada Rijeke, na kojoj su članovi Skupštine, uz ostalo, usvojili Izvješća o izvršenju Godišnjeg programa rada TZG Rijeke za 2022., Izvješće Turističkog vijeća kao i Izvještaj o izvršenom nadzoru nad radom i financijskim poslovanjem riječke TZ za 2022.


Govoreći o turističkoj 2022., direktor TZG Rijeke Petar Škarpa, kazao je kako 17. rujna ostvaren promet iz rekordne 2019. godine.


– Stoga bih zahvalio svima koji sudjeluju u turističkom prometu, od hotelijera, preko turističkih agencija, do iznajmljivača, hostela i ostalih koji su na bilo koji način doprinijeli tome da uspijemo u tako kratkom roku vratiti taj rekordni promet te ga i premašimo za 22 posto. Puno je elemenata koji su tome doprinijeli, ali svakako je najvažniji upravo sinergija svih koji sudjeluju u turističkom prometu, kazao je Škarpa.




U Izvješću o radu uz ostalo je naveo kako je prosječan boravak turista u gradu nešto više od tri dana, dok je prosjek na razini EU je oko dva i pol dana. U Rijeci tako preko 50 posto noćenja otpada na privatni smještaj, dakle, kod iznajmljivača je lani ostvareno oko 304.000 noćenja. Na drugom su mjestu hoteli koji su imali oko 166.000 noćenja. Preko 80 posto gostiju u Rijeci lani su bili stranci, i to najviše iz Njemačke i Italije, a rast je bio vidljiv s primjerice češkog i slovačkog tržišta.


Što se tiče lanjskih prihoda i rashoda, ostvareno je nešto više prihoda od planiranih, i to ukupno oko 11 milijuna i 440 tisuća kuna, s time da se oko 5,6 milijuna kuna odnosi na izvorne prihode, odnosno turističku pristojbu i članarinu. Prihodi od turističke pristojbe lani su iznosili oko 1,7 milijuna kuna, s time da oko 200.000 kuna nije još uvijek naplaćeno pa je oko toga angažiran državni inspektorat. Oko 3,9 milijuna kuna, iznosili su, pak, prihodi od članarine, dok je oko 1,1, milijun kuna prihod iz gradskog proračuna. Lani su, primjerice u TZG Rijeka ostvarili gotovo 3 milijuna kuna od gospodarske djelatnosti, i to, kako je pojasnio Škarpa dobrim dijelom radi toga što je Turistička zajednica odradila sav posao oko nabave i zakupa kućica za Advent.


Cilj nam je da se taj dio ubuduće prebaci na Grad, a da Turistička zajednica odrađuje samo ovaj dio marketinga i događanja, kazao je Škarpa nadodavši kako se u tom slučaju očekuje i smanjenje prihoda od gospodarske djelatnosti.


U Izvješću o 2022. Škarpa je uz ostalo podsjetio na neke projekte i manifestacije kao što su prvi u povijesti ljetni Riječki karneval, okupljanje turističkih profesionalaca Skal kojem su domaćini bili Rijeka i Opatija, kao i projekt Winterpass koji je lani postao i dio akcije Ministarstva turizma i HTZ-a Mjesec odmora vrijedan, a koji je, istaknuto je, uvelike pomogao odlične cjelogodišnje turističke rezultate u gradu. Na sjednici je ukazano i kako će Skupština dobiti novog člana, i to predstavnika Hilton Costabella resorta, a ovaj bi resort u glavnom tijelu TZ-a trebala predstavljati Maja Šimunić.


Inače, najveća rasprava među članovima Skupštine se povela oko pitanja iznajmljivača, odnosno bujanja privatnog smještaja. Tom je prilikom Vojko Obersnel, predsjednik Skupštine, kazao kako nema ništa protiv iznajmljivača, međutim, kako ne može prihvatiti premisu da privatni smještaj u bude kostur hrvatskog turizma.


To neće za društvo u cjelini dobro završiti, kaza je Obersnel napominjući kako se tim pitanjem mora pozabaviti država i to kroz strategiju i poticaje, da li kao Austrija poticanjem transformacije privatnog smještaja u male obiteljske hotele ili na neki drugi način. Ukazao je kako se ne može u isti koš stavljati nekoga tko ima jedan ili dva apartmana s onime tko ima zgradu sa šest ili osam apartmana, te istaknuo kako Rijeka za sada ipak nema problema s prevelikim brojem apartmana kao što su Split, Dubrovnik i drugi. Ipak, naveo je kako će se i Rijeka, vjerojatno u budućnosti morati pozabaviti pitanjem održivosti rasta privatnog smještaja.