RIJEKA – Udruga hrvatsko-srpskog prijateljstva ove godine obilježava deset godina djelovanja. Tim je povodom održana konferencija za novinare, na kojoj je predsjednik Udruge Nikola Ivaniš rekao kako je ovo jedina udruga ovakvog karaktera u Hrvatskoj, koja, dodao je, pokazuje da Hrvati i Srbi ne moraju biti neprijatelji.

Karnevalska razmjena

– Naša Udruga pokazuje da Hrvatska i Srbija ne trebaju biti zemlje s lošim odnosima, nego trebaju zajedno graditi bolje odnose na gospodarskom, kulturnom i sportskom planu. Naša Udruga danas broji stotinjak članova različitih nacionalnosti koje povezuje koncept prijateljstva. Riječke maškare gotovo svake godine sudjeluju na karnevalu u Kraljevu, kao što i brojne karnevalske skupine iz Srbije dolaze na Riječki karneval.

Organizirali smo brojne kulturno-umjetničke programe u HKD-u na Sušaku, uz sudjelovanje gostujućih društava iz Srbije. Možemo reći da smo uspjeli u onome što smo naumili i potvrdili tezu da se između hrvatskog i srpskog naroda može razvijati prijateljstvo. Ponosni smo što smo bili glavni organizatori proslave 300 godina pravoslavlja na Sjevernom Jadranu i u Hrvatskom primorju, rekao je Ivaniš, pozivajući zainteresirane građane da se uključe u rad Udruge.

Tajnik Udruge Dragiša Laptošević istaknuo je kako članove Udruge povezuje prijateljstvo koje bi trebalo biti način života. Podsjećajući na brojne aktivnosti koje je Udruga organizirala u proteklih deset godina, Laptošević je istaknuo gostovanja srpskih kazališta i kulturno-umjetničkih društava iz Srbije u Rijeci, odlazak mladih Riječana na vašar u Šabac, tiskanje arhivskog izdanja Zbornika radova sa znanstvenog skupa, kao i strip knjige za samostalno učenje ćirilice, ilustratora Borivoja Dovnikovića Borde, kao i pripreme za potpisivanje memoranduma o suradnji turističkih zajednica Opatije, Rijeke i Kostrene s Čačkom, Kraljevom i Vrnjačkom banjom.

TV materijali

Novinarima se obratio i član Udruge Miroslav Tatić, koji je rekao kako je Udruga prikupila i arhivirala sve materijale jugoslavenske kinoteke Rijeke i Hrvatskog Primorja nastale poslije II. svjetskog rata te kako sljedeće godine planira sakupiti i arhivirati TV i vizualne materijale iz razdoblja nakon I. svjetskog rata, vezane za Rijeku i Primorje.