Slobodno vrijeme uglavnom provodim s obitelji i bliskim prijateljima – prof. dr. Snježana Prijić Samaržija / snimio D. ŠKOMRLJ
Motivaciju za kandidaturu prof. dr. Snježana Prijić Samaržija crpi iz uvjerenja da institucije ne smiju biti hladna sila iznad svijeta ljudi, već generator napretka u znanosti koji poboljšava kvalitetu života svih građana
Prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci i jedna od kandidatkinja za rektorsko mjesto, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, za sebe kaže da slobodno vrijeme uglavnom provodi s obitelji i bliskim prijateljima, u razgovorima i druženju koji su joj koliko intelektualno izazovni, toliko i izvor sigurnosti i spokoja za koje smatra da su joj neophodni.
– Nisam osoba od adrenalina, najdraže mi je vrijeme provedeno uz filmove i, u novije vrijeme, izvrsne serije poput »Mladog Pape« ili »Horace and Pete«. Pisana i izgovorena riječ, knjige i kazalište su umjetnosti koje najbolje razumijem. Na putovanjima nikada ne propuštam posjetiti izložbe i galerije, a suvremena likovna umjetnost i arhitektura postali su mi neočekivani izvor novih spoznaja i uživanja. Knjige koje su me u posljednje vrijeme stvarno pomaknule su one Alice Munro i Flannery O’Connor, žena koje imaju nevjerojatno razumijevanje ljudskih odnosa i ljudske prirode. Glazba je pak područje u kojem se oslanjam na izbore supruga i kćeri, oni su takvi znalci, a ja stvarno uživam u playlistama koje mi osmisle i pripreme za slušanje – priča o sebi prorektorica.
– Partnerska suradnja na projektu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture, kao i projekti novog znanstveno-tehnološkog parka te razvoja javnog zdravstva samo su neki primjeri kako se potencijal sveučilišta može usmjeriti za javni doprinos zajednici – ističe prof. dr. Prijić Samaržija.
Dodajući kako sveučilišne politike i odluke moraju biti zasnovane na empirijskim i kvalitativnim institucijskim istraživanjima i participaciji svih članova zajednice, a ne na interesima institucijskih elita, prorektorica ističe da je potrebno nastaviti rad na strateškim infrastrukturnim projektima na Kampusu i Malom Kampusu u Iki kroz užu suradnju s lokalnom zajednicom. Potrebno je i stvaranje novih intersektorskih tijela Sveučilišta, javnog i privatnog sektora, koji bi sinergijski radili na privlačenju investicija, razvoju gospodarstva i unapređenju javnih politika, u čemu i vidi javnu funkciju Sveučilišta.
Prva pročelnica Odsjeka
Dodajući da je obrazovanjem kroz humanističke studije filozofije postala svjesna da su se kroz povijest mnoge dobre i velike stvari u znanosti i društvu počele događati usprkos sustavu i institucijama, a ne zbog njih, prof. dr. Prijić Samaržija ističe da motivaciju za svoju kandidaturu crpi upravo iz uvjerenja da institucije ne smiju biti hladna sila iznad svijeta ljudi, već generator napretka u znanosti koji poboljšava kvalitetu života svih građana.
U skladu s tom ideologijom, temama socijalne filozofije i primijenjene etike počela se baviti već na doktoratu u Zagrebu, a potom i kroz četverogodišnje postdoktorske znanstvenoistraživačke projekte na Central European University u Pragu i Budimpešti. Na Sveučilištu u Rijeci radi od osnivanja Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, gdje je bila i prva pročelnica, a bila je i prva ravnateljica Zaklade Sveučilišta u Rijeci. Već je osam godina prorektorica za studije i studente, a bila je i voditeljica te suradnica na nizu europskih projekata s ciljem unapređenja pravednosti visokog obrazovanja i znanosti, razvoja institucijskih istraživanja i strateškog upravljanja u visokom obrazovanju, stječući iskustvo na sveučilištima u Švedskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Austriji, Španjolskoj i drugdje.
– Osobno sam najzadovoljnija projektom primjene europske Povelje i Kodeksa te Strategije ljudskih resursa u znanosti na Sveučilištu u Rijeci, koji sam vodila i koji je rezultirao priznanjem Europske komisije HR Excellence in Research. Direktorica sam i Centra za napredne studije – jugoistočna Europa, prve takve institucije za postdoktorsko obrazovanje u Hrvatskoj te sam voditeljica internacionalnog programa »Rukovođenje i strateško upravljanje u visokom obrazovanju« u partnerstvu s Higher Education Institute Sveučilišta u Georgiji, SAD – kaže prof. dr. Prijić Samaržija.
Akademske vrijednosti
U svojem programu rada, znakovitog naslova »Otvoreno sveučilište za otvoreni svijet«, započinje viđenjem akademskih vrijednosti i vizijom sveučilišta koje počiva na idealu javnog dobra i javne odgovornosti iz kojih se potom izvode politike i konkretni planovi aktivnosti za naredno petogodišnje razdoblje.
– Sastavnice sveučilišta trebaju biti autonomne u definiranju svojih prioriteta i aktivnosti, dok se integracija provodi kroz participativno upravljanje i povezivanje radi bolje organizacijske i operativne učinkovitosti. Suradnja i izmjena iskustava sa širom akademskom zajednicom te lokalnim i međunarodnim partnerima nema alternative u uspješnom upravljanju promjenama. Sveučilište obrazuje i zapošljava gotovo 19 tisuća osoba, zbog čega sve politike moraju težiti razvoju ovog golemog ljudskog potencijala nužnog za unapređenje institucija i zajednice. Zagovaram koncept obrazovanja usmjerenog na studente, fokusirajući se na kvalitetu ishoda učenja koje stječu studenti, svima dostupno visoko obrazovanje senzibilno prema društveno ranjivim skupinama, povećanje studentskog standarda i uloge studentskog predstavništva te brigu o zapošljivosti i poduzetničkim inicijativama – pojašnjava prorektorica.
Sustav školarina, dodaje, mora biti usklađen s ponuđenim programima stipendiranja kako bi se približio skandinavskom modelu »niske školarine – visoka financijska pomoć«. Financijski rezovi u obrazovanju ne smiju rezultirati povećanjem školarina ili financijskih opterećenja za redovite studente, a dodatnu brigu treba posvetiti razvoju karijera svih zaposlenih, posebno mladih istraživača modernizacijom doktorskog i postdoktorskog obrazovanja. Ujedno smatra i da je potrebno znanost intenzivnije uključiti u nastavni proces, razvijati kulturu kvalitete te fleksibilizirati i individualizirati pristupe učenju. STEM područje treba dodatno razvijati, ali ne na štetu kapaciteta i studijskih programa u humanističkim i društvenim znanostima. Mišljenja je da treba uvesti nove studijske programe poput farmacije, ali i interdisciplinarne programe u edukacijsko-rehabilitacijskom i znanstveno-umjetničkom području te da se znanstvenoistraživački i umjetnički rad mora temeljiti na prepoznavanju različitosti znanstvenih područja, prevladavanju rascjepkanosti i multidisciplinarnim istraživanjima.
Fleksibilan sustav istraživanja
– Također sustav istraživanja mora biti fleksibilan i motivacijski, a ne suviše strogo reguliran i hijerarhijski upravljan. Otvoren pristup znanstvenim publikacijama, povećanje zajedničkih kapaciteta za privlačenje sredstava iz EU fondova jačanjem Centra za znanost i EU projekte koji bi bolje servisirao sve istraživače, poticajne mjere za znanstvenike i umjetnike, kultiviranje akademskog integriteta te strateška partnerstva s akademskim i izvanakademskim institucijama nužan su uvjet željenog znanstvenog uzleta. Razvoj znanosti, umjetnosti i studijskih programa zahtijeva nove i inovativne modele proračunskog i izvanproračunskog financiranja. Stoga se zalažem za kontinuirano zagovaranje stava na svim instancama da bez kvalitetnog obrazovanja i znanosti nema oporavka i održivog društvenog napretka – upozorava prorektorica.
Njeno je mišljenje i da je internacionalizacija imperativ suvremenih visokoškolskih institucija i pokretačka snaga promjene koja povećava kvalitetu obrazovanja i istraživanja, priprema studente za život u globaliziranom svijetu, privlači strane studente i znanstvenike, povećava vidljivost te time potiče privlačenje sredstava iz EU fondova.
