RIJEKA  Na najvećem i najsloženijem objektu na budućoj cesti D 403, tunelu Podmurvice, do sad je probijeno 340 metara cijevi, što je nešto više od četvrtine ukupne dužine tunela. Započeli su i radovi na trećoj fazi izgradnje državne ceste koja će spajati kontejnerski terminal, kao i zapadni dio središta grada s riječkom obilaznicom, tako da se gradnja sada odvija na sve tri poddionice buduće, pola milijarde kuna vrijedne prometnice.

Treća faza obuhvaća izgradnju ceste od kružnog toka, na južnom izlazu iz tunela Podmurvice, pokraj Zapadnog trgovačkog centra (ZTC), do samog kontejnerskog terminala, a na trasi ovog dijela ceste bit će izgrađen veliki, više od tristo metara dug vijadukt Piopi, specifičnog, gotovo polukružnog oblika, kako nagib ceste ne bi bio prevelik, a također će se graditi i pedesetak metara dug željeznički podvožnjak, budući da cesta prelazi preko postojećih kolosijeka pruge Rijeka – Šapjane.

Da su radovi koje izvodi zajednice ponuditelja GP Krk, slovenski Kolektor i bosanskohercegovački Euro-Asfalt zaista započeli, uvjerili smo se prilikom obilaska gradilišta s Martinom Abramovićem, inženjerom iz riječke ispostave Hrvatskih cesta. Obilazak smo započeli upravo kraj južnog portala tunela Podmurvice, na budućem rotoru, odakle su krenuli iskopi i pripremni radovi za treću fazu projekta. Na gradilištu teški strojevi i kamioni, buka i oblaci prašine koju podižu u prolazu.

Započeli su radovi na trećoj fazi gradnje prometnice – inženjer Martin Abramović ispred južnog portala tunela ceste D-403 / Snimio Vedran KARUZA

Prvi stupovi

– Napokon je izdana građevinska dozvola za treću fazu, što je, razumljivo, bio ključni preduvjet za početak tog dijela radova. Na trasi se gradi podvožnjak i vijadukt, koji će biti podignut na jakim stupovima i temeljima na betonskim pilotima koji će na nekim mjestima biti duboki i do četrdeset metara. Tim dijelom povezat će se tunel i kontejnerski terminal, odnosno lučko područje, kaže Abramović, pokazujući nam prve metre probijene trase prema terminalu.

Parelelno s početkom radova na trećoj fazi, na prve dvije radovi su već dobrano odmakli. Od budućeg kružnog toka probijena je trasa spojne ceste sa Zvonimirovom ulicom koja se proteže do križanja Zvonimirove i Benčićeve, pokraj zgrade Novog lista. Na toj je trasi završen najveći dio iskopa usjeka, a započela je i gradnja prvih dvaju stupova vijadukta na kojemu će biti veći dio ovog dijela ceste. U Benčićevoj ulici traju iskopi strmog terena zbog proširenja kolnika za dodatni trak za skretanje udesno u Zvonimirovoj, dok se na dijelu Zvonimirove također radi na proširenju na kojemu će biti kolnički trak za skretanje na D 403 iz smjera Krnjeva, kao i za uključivanje s buduće ceste na Zvonimirovu u smjeru centra Rijeke.
– Grade se temeljni stupovi za vijadukt Mlaka, a izveden je i velik dio iskopa i polaganja cijevi za elektro i telekomunikacijske instalacije koje je dijelom trebalo izmjestiti,

Kružni tokovi

Poodmakli su i radovi 1.200 metara dugog tunela Podmurvice. U tunel smo ušli prvo s južne strane, gdje je probijanje prvo započelo. Zbog debelog sloja blata, kretanje tunelom je prilično ograničeno, a zbog buke teških strojeva koji buše i drobe stijenu i odvoze iskopani materijal iz cijevi tunela, međusobna komunikacija još je ograničenija pa nakon kraćeg obilaska radova, razgovor s našim vodičem nastavljamo vani.
– Do sad je s ove, južne strane probijeno 250 metara tunela, dok je sa sjeverne strane, na Škurinjama, probijeno devedeset metara, kaže Abramović, objašnjavajući nam kako su radovi na iskopu pojedinih segmenata tunela podijeljeni u dvije faze, po visini.
– Prvo se probija gornji dio tunela, a zatim se iskapa donji dio, čime se završava puni profil tunela. Nakon toga još ide i iskop kanala za instalacije, a na samom kraju će se obaviti i betoniranje završnog sloja betonske obloge, odnosno kalote, i to će biti ono što ćemo vidjeti kada se budemo vozili tunelom, kaže Abramović.
Napuštamo gradilište kraj Zvonimirove ulice i odlazimo na drugi kraj budućeg tunela, gdje osim bušenja tunelske cijevi traju i radovi na izgradnji dijela ceste do čvora Škurinje, na zaobilaznici, s kojom će D 403 biti spojena još jednim kružnim tokom. Na trasi ceste radi se na iskopima i denivelaciji pojedinih dionica, a grade se i visoki, debeli potporni zidovi prema istočnoj strani, gdje teren strmo pada.

Noćni radovi

– Potporni zidovi na ovom dijelu ceste već su praktički u završnoj fazi, a izradili smo i dio temelja za zidove za zaštitu od buke koji će biti postavljeni između prometnice i stambenih zgrada na tom području, kaže Abramović.
Na prilazu portalu tunela, u jednom od dijelova iskopa vidimo pukotinu širine oko pola metra, iza koje je očito kaverna u tlu, a Abramović nam objašnjava kako su kaverne na kraškim područjima čest problem s kojim se susreću građevinari, pa tako i radnici Euro-Asfalta koji probijaju tunel Podmurvice.
– U zadnje vrijeme naišli smo na nekoliko takvih kaverni prilikom probijanja tunelske cijevi. Nije riječ o velikim kavernama, promjera su uglavnom do četiri-pet metara, međutim, one usporavaju i kompliciraju gradnju, a u zadnjih nekoliko dana bile su i razlog većem broju pritužbi stanara na izvođenje radova noću. Razumijemo njihovo nezadovoljstvo zbog buke, ali radovi na sanaciji takvih kaverni ne mogu se prekidati, nago se izvršavaju odjednom pa se ponekad protegnu i u noćne sate. Nema drugog sigurnog načina da se to učini, objašnjava Abramović.
U samom tunelu, u trenutku kada smo stigli, upravo je u tijeku bilo bušenje rupa za postavljanje mina, kao i razbijanje donjeg sloja kamena, pa je buka bila jednaka kao i na južnoj strani. Miniranje se, inače, kako nam je rečeno, izvodi u dva stupnja, prvo u sredini, a zatim prema vanjskom sloju, sve kako bi se smanjile vibracije i buka uslijed korištenja eksploziva.

Završetak 2023.

– Mine se osim toga ne postavljaju duboko, i ne koriste se velike količine eksploziva kojima bi se odjednom moglo razbiti više metara stijenske mase, već se svakim miniranjem razbija oko pola metra u dubinu, ponovno kako bi se reducirale vibracije i buka. No, buka i vibracije se pri ovakvim radovima naprosto ne mogu izbjeći, kaže Abramović.
Pokraj sjevernog portala tunela započelo je i probijanje drugog, promjerom znatno manjeg tunela koji će pratiti glavnu cijev gotovo cijelom njenom dužinom.
– Ovo je evakuacijski tunel. Dimenzije će mu biti oko četiri puta pet metara u presjeku, a služi za evakuaciju ljudi iz glavnog tunela u slučaju nužde, odnoso nesreća i požara koji su u tunelima posebno opasni. Na autocestama, gdje se obično probijaju dvije cijevi jedna pokraj druge, postoje vrata kojima su dvije cijevi povezane pa ljudi mogu pobjeći iz jedne u drugu, no kod ovakvih tunela koji imaju samo jednu cijev, mora se graditi paralelni, manji evakuacijski tunel, kaže Abramović.
Najveći dio radova na cesti D 403 za sad, prema njegovim riječima, napreduje u skladu s planovima, tako da u Hrvatskim cestama očekuju da će cesta biti završena do kraja prve polovice 2023. godine.