Vodeći partner

Prirodoslovni muzej Rijeka EU projektom transPlant čuva tri ugrožene biljne vrste

Sanja Gašpert

Dinarski rožac, Scopolijeva gušarka i Razgranjeni srpac / Foto Prirodoslovni muzej Rijeka

Dinarski rožac, Scopolijeva gušarka i Razgranjeni srpac / Foto Prirodoslovni muzej Rijeka

Rade na očuvanosti dinarskog rošca, Scopolijeve gušarke i razgranjenog srpca, čije je očuvanje od značaja za cijelu EU



U sljedeće dvije i pol godine, Prirodoslovni muzej Rijeka kao vodeći partner provodit će EU projekt “transPlant – Integrativna prekogranična zaštita Natura 2000 biljnih vrsta i staništa”, vrijedan ukupno 1.657.929,44 eura, kojim će se poboljšati stanje očuvanosti tri ugrožene biljne vrste – dinarskog rošca, Scopolijeve gušarke i razgranjenog srpca, čije je očuvanje od značaja za cijelu Europsku uniju.


Strategija zaštite


Projekt je predstavljen na konferenciji za novinare održanoj u sjedištu Primorsko-goranske županije, gdje je, između ostalog, istaknuto kako je cilj pronaći nove modele u planiranju zaštite biljnih vrsti na prekograničnom području, u Hrvatskoj i Sloveniji, a koji će, prema riječima ravnateljice Prirodoslovnog muzeja Rijeka Željke Modrić Surina, rezultirati krunskim dokumentom, Strategijom planiranja zaštite Natura 2000 vrsta na ovim prostorima.





– Projekt je jedan od sedam financiranih iz Programa INTERREG Slovenija-Hrvatska 2021. – 2027. unutar prioriteta Zelena i prilagodljiva regija, a provodit će ga Muzej s partnerima – Znanstveno-istraživačkim centrom Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Istarskom županijom, Sveučilištem u Primorskoj, Javnom ustanovom Nacionalni park Risnjak, Javnim zavodom Park Škocjanske jame, Općinom Matulji te Zavodom Republike Slovenije za zaštitu prirode.


Za dvije planinske ugrožene biljne vrste, dinarski rožac i Scopolijevu gušarku te za razgranjeni srpac, koji uspijeva na suhim submediteranskim travnjacima, partneri će detaljno istražiti životno područje, napraviti detaljne trodimenzionalne modele njihovih sadašnjih nalazišta, kao i onih potencijalnih lokacija gdje bi mogli uspijevati, s detaljnim podacima o mikroklimatskim uvjetima na njima.



Napravit će se i regionalni model razvoja vegetacije u izmijenjenim klimatskim prilikama koje nam nosi budućnost.


Ovi će podaci biti upotpunjeni i onima iz prostornih planova i različitih dokumenata upravljanja prostorom, a sve kako bi se izabrale dugoročno najpovoljnije lokacije na kojima će se ove biljne vrste aktivno štiti i sa što većom sigurnošću osigurao njihov opstanak.


Također, kako bi se očuvale od izumiranja, kroz projekt će se ustanoviti i tri banke sjemena ugroženih i rijetkih biljnih vrsta – u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, na Sveučilištu u Primorskoj i u Javnom zavodu Park Škocjanske jame, rekla je Modrić Surina.


Akcije čišćenja i kampanje


Uz brojne znanstvene i istraživačke aktivnosti, projekt će donijeti i veliki broj događaja i manifestacija u koje će se moći uključiti građani.



Kako je najavio načelnik Općine Matulji Vedran Kinkela, na matuljskom će se području provesti akcija čišćenja i kampanja za očuvanje ponikvi, postaviti hotel za pčele samice, obaviti renaturalizacija travnjaka, postaviti interpretacijski poligon na Lisini, a značaj održavanja tradicionalne poljoprivrede, naročito košnje, javnosti će se predstaviti kroz manifestaciju Festival košnje.


Dodatno, o posebnosti krškog područja kojeg dijele Slovenija i Hrvatska govorit će interpretacijski centar koji će Istarska županija postaviti u Vodicama, kao i interpretacijski poligoni u Općini Matulji i u Ilirskoj Bistrici unutar Parka Škocjanske jame.



Najavljena je i putujuća izložba, kao i kratki filmići, oni najmlađi moći će sudjelovati u više različitih tematskih radionica koje će svi projektni partneri ponuditi dječjim vrtićima, školama i obiteljima, a studenti prirodnih znanosti u ekskurziji Snežnik-Snježnik, koju će organizirati Sveučilište u Primorskoj.


U ime partnerskih organizacija projekt su predstavili istraživač sa Znanstveno-istraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti Rok Ciglič, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije Bruno Kostelić, voditelj Stručne službe Parka Škocjanske jame Borut Peric i u ime Zavoda Republike Slovenije za zaštitu prirode Sara Keser.