Ova se škola može pohvaliti i School Inonovation Labom / Snimio Mateo LEVAK
Od ove školske godine PRHG je dio velike obitelji 2.500 škola u svijetu koje imaju program IB diplome, odnosno program mature na engleskom jeziku koji pohađa prva generacija od 14 učenika
povezane vijesti
RIJEKA – Prva riječka hrvatska gimnazija prošlog je tjedna nizom aktivnosti započela s obilježavanjem 395. obljetnice škole u okviru čega se obilježava i 30. godina osnivanja Školskog sportskog društva »Gimnazijalac«, kao i 35 godina Združenog zbora Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića.
Riječka gimnazija, kaže ravnateljica Jane Sclaunich, broji 492 učenika i 55 djelatnika, a od ove školske godine dio je velike obitelji 2.500 škola u svijetu koje imaju program IB diplome. Program mature na engleskom jeziku pohađa prva generacija od 14 učenika, među kojima su i strani državljani, a pripreme za njegovo uvođenje trajale su pune tri godine.
Prva riječka hrvatska gimnazija bila je među prvih 150 hrvatskih škola koje su ušle u pilot projekt e-Škole / Foto Mateo Levak
Duga priprema
– Riječ je o programu koji je nastao kao inicijativa škole UN-a u New Yorku i Međunarodne škole u Ženevi, a kroz dobivenu akreditaciju škola je postala međunarodno prepoznatljiva, kaže ravnateljica.
Time je započelo jedno drugačije putovanje Riječke gimnazije, ali i novi izazovi, jer su, uz nacionalne, preuzeti i međunarodni kurikuli te standardi koji iz njih proizlaze, a pripremu za uvođenje programa financijski je pratio i osnivač škole, Primorsko-goranska županije. Međutim, program IB diplome tek je dio onoga što je ta gimnazija posljednjih desetljeća implementirala spremno ulazeći u promjene i prihvaćajući sve nove obrazovne izazove.
– Bili smo među prvih 150 hrvatskih škola koje su ušle u pilot projekt e-Škole, a naša je gimnazija vanjskim vrednovanjem stekla status digitalno napredne škole. To nam je puno pomoglo u vrijeme pandemije kada smo bili jedna od rijetkih škola koja je od prvog dana uspijevala održavati nastavu na daljinu u realnom vremenu. Sudjelovali smo u svim obrazovnim reformama te smo bili jedna od 26 škola u eksperimentalnom programu Škola za život, navodi Sclaunich.
Ponosni na »svoje« sportaše
Obilježavanje 395. »rođendana« Prve riječke hrvatske gimnazije započelo je prošli tjedan sportskim susretima i debatama učenika, a ovog će se tjedna nastaviti nizom aktivnosti među kojima je i dvodnevni Književni festival »Rijeka riječi« koji se održava već šest godina, a knjižničarka Sandra Vidović kaže da je festival započeo kao druženje učenika s riječkim piscima te je prerastao u druženje s poznatim hrvatskim piscima. Središnja proslava velike obljetnice škole bit će održana u srijedu, a tada će biti prikazana i dva filma, a jedan je o uspješnim sportašima, bivšim učenicima te škole. – Naš sportski klub »Gimnazijalac« slavi 30 godina, a redovito je među najuspješnijim školskim sportskim društvima u županiji. Osnivanje zahvaljujemo našoj umirovljenoj nastavnici Agelini Golić, a veliku podršku je pružao i pokojni Siniša Latković. Klub je sudjelovao i na dva svjetska školska prvenstva, a kako i naš sportski odjel slavi 30 godina, obljetnicu smo dijelom posvetili učenicima sportašima, a dijelom bivšim učenicima. Aktivno se bavimo promišljanjem dualne karijere sportaša zbog čega nas je Hrvatski olimpijski odbor nagradio i za najbolja rješenja školovanja učenika sportaša, navodi ravnateljica. |
Otvoreni za promjene
Promjene se i dalje nastavljaju provoditi, jer upravo je Riječka gimnazija bila prva u Hrvatskoj koja je lani uvela kurikul građanskog odgoja i obrazovanja »Škola i zajednica« koji su ove školske godine prihvatile 54 hrvatske srednje škole. Nastavnice te škole, Laura Angelovski i Helena de Karina, sukreirale su kurikul za tu izvannastavnu aktivnost, a to je tek dio doprinosa profesora te gimnazije obrazovnom sustavu, jer nastavnici redovno rade recenzije udžbenika, izrađuju digitalne sadržaje, sudjeluju u pripremi ispita državne mature i predavači su na raznim kongresima. Iznimno su uspješni i u povlačenju EU sredstava, jer Prva riječka hrvatska gimnazija u samom je vrhu među obrazovnim ustanovama po broju provedenih europskih projekata i dobivenih sredstava.
– Od 2015. godine do danas »povukli« smo više od 800.000 eura koji su omogućili mnogobrojne mobilnosti učenika i profesora. Proveli smo deset Erasmus+ projekata te smo stekli i Erasmus+ akreditaciju koja nam sve do 2027. godine omogućuje kontinuiranu apsorpciju europskih sredstava za sve potrebe mobilnosti učenika i djelatnika, njihovo usavršavanje, jačanje kompetencija za 21. stoljeće i razmjenu dobre prakse učenja i poučavanja, ističe ravnateljica.
Dodajući da škola nije samo konzument promjena već vrlo često donosi promjene i otvorena je inovacije kaže i da su stvoreni i novi kurikulumi za izbornu nastavu, uvedene su novi modeli učenja, ali i prvi School Inonovation Lab, a riječ je o dvije modularno opremljene učionice suvremenim namještajem s ciljem stvaranja ugodnog okruženja za rad u školi. Riječka je gimnazija i vježbaonica za čak deset nastavnih predmeta Filozofskog fakulteta, a danas u njenoj zbornici u profesorskim redovima sjedi veliki broj bivših učenika.
Brojni učenici ostvaruju najbolje rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima / Foto Mateo Levak
Učenici-humanitarci
Potvrda uspješnosti škole je i veliki broj učenika koji ostvaruju najbolje rezultate na raznim državnim i međunarodnim natjecanjima, a Riječka bi gimnazija uskoro mogla postati nositelj još jednog priznanja, jer Centar za mirovne studije nominirao ju je za priznanje »Krunoslav Sukić« u kategoriji Mirotvorna škola. Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje školama koje potiču mir, nenasilje i suradnju te solidarno sudjeluju u unapređivanju života svoje školske i lokalne zajednice. Koliko su riječki gimnazijalci angažirani u zajednici najbolje ilustrira podatak da čak 150 učenika te škole sudjeluje u volonterskom radu. Škola redovno surađuje s nizom udruga.
– Učenici su godinama vrlo aktivni na području humanitarnog rada. Ove smo godine uspostavili suradnju i s Centrom za rehabilitaciju Brašćine, a pripremamo i program koji će biti usmjeren na pomoć izbjeglicama. Iznimno veliki broj učenika pokazuje spremnost za sudjelovanje u raznim volonterskim programima, navodi ravnateljica.
Dodajući da uvijek može bolje te da treba biti samokritičan i da će se Riječka gimnazija truditi doraditi ono što se može bolje napraviti, Sclaunich kao najveći nedostatak naglašava deficit prostora, jer široka lepeza aktivnosti odavno je prerasla mogućnosti zgradu u kojoj škola djeluje i koju dijeli s Gimnazijom Andrije Mohorovičića.
