U Središnjem odjelu Gradske knjižnice Rijeka Palača Modello predstavljena je knjiga “Hrana i zajednica”, znanstvena monografija objedinjenih istraživanja koja je u okviru istoimenog projekta ujedinila intelektualne snage nastavnika i studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s kolegama s Filozofskog fakulteta i udrugama civilnog društva CeKaDe i Zelena akcija – u čijem je nastanku sudjelovalo 39 autora, od čega čak 22 studenta.

Na predstavljanju knjige sudjelovali su urednici Nenad Vretenar i Ema Murić, Ana Bobinac kao predstavnica Ekonomskog fakulteta u Rijeci i Borna Debelić, recenzent.

Studenti rješavaju društvene probleme

Naime, kako je istaknula Bobinac, riječ je o projektu koji je inicijalno pokrenuo CeKaDe, prijavivši ga na Europski socijalni fond jer je država htjela financirati projekte koji će okupljati nevladin sektor, organizacije, sveučilišta fakulteta na način da studente angažira da rješavaju probleme s kojima se organizacije civilnog društva susreću, a to jesu nedostatak kapaciteta – ljudi, alata, znanja – a s druge strane da studentima daju priliku da primjene svoja praktična i teorijska znanja na rješavanju društvenih problema koje organizacije civilnog društva imaju.

Predložili implementaciju mogućih rješenja

Pozadinu hvalevrijednog projekta čini ideja o umanjivanju problema nedovoljnog doniranja i prekomjernog bacanja hrane u Republici Hrvatskoj, a jedan od temeljnih problema kojega su se tvorci projekta samome početku dotaknuli jest bio PDV na doniranu hranu – no, kako tvrdi Nenad Vretenar, daljnjim kopanjem po logističkim i organizacijskim problemima, pravnim i poreznim pitanjima, hrani kao nečemu što se može gledati kao na osnovno ljudsko pravo, autori knjige identificirali su niz izazova te predložili implementaciju mogućih rješenja, vođeni mišlju o nužnosti usvajanja sustava upravljanja donacijama hrane.

– Ono što mi zapravo samo želimo jest promovirati temu i želimo i sebe i druge još više uključiti u nju jer pitanje je opet o hrani kao ekološkom problemu, kao socijalnom problemu koji je Hrvatska tek počela rješavati velikim koracima koje radi Ministarstvo poljoprivrede, bez obzira što su napravili natječaj za osnivanje ne regionalnih, nego županijskih organizacija banke hrane.

Posao tek predstoji i umjereno sam pesimističan kako će se uspjeti ostvariti onaj cilj da do 2030. godine Hrvatska prepolovi otpad od hrane, ali koliko god se njemu približili i to je više nego da smo napravili ništa. Zato nam i treba uključivanje i pažnja javnosti i interes novih istraživača u nekim novim inicijativama, zaključio je Vretenar.