Na konferenciji za novinare koja se održala danas u sjedištu Primorsko-goranske županije, Ustanova Ivan Matetić Ronjgov najavila je nadolazeće programe, ali i veliku novinu u njihovu radu – AI asistenta.

Kako je najavio ravnatelj Ustanove Darko Čargonja, u sklopu Kastafskog kulturnog leta 9. srpnja u Crkvi Sv. Jelene Križarice u Kastvu održat će se svečani koncert,,Zbor HRT-a i dirigent Domeniko Briški”, a za koji je povod 30. obljetnica osnutka Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, kao i 15. obljetnica uvrštenja Dvoglasja tijesnih intervala na listu nematerijalne kulturne baštine pod zaštitu UNESCO-a.

Platforma “Zaspal Pave”

S obzirom na to da je Ustanova nastavna baza Sveučilišta u Rijeci, već dugi niz godina surađuju s Filozofskim fakultetom u Rijeci na digitalizaciji arhivske građe, a jedan od rezultata ove suradnje je multimedijska platforma “Zaspal Pave”.

Prije godinu dana u sklopu ove suradnje započeo je razvoj projekta “AI Zvane” koji su predstavili sveučilišna profesorica Diana Grgurić i profesor Benedikt Perak s Odsjeka za kulturalne studije.

“AI Zvane” koristi najnovije tehnologije umjetne inteligencije kako bi posjetiteljima i istraživačima omogućio brzi i precizni pristup informacijama o kulturnom i glazbenom nasljeđu Istre i Kvarnera.

Ovaj alat predstavlja značajan iskorak u suvremenoj evaluaciji glazbene baštine, omogućujući jednostavno i učinkovito istraživanje bogate baze podataka, uključujući arhivske materijale, glazbene zapise i povijesne dokumente.

“Zvanetovu” bazu podataka na kojoj je “treniran” između ostalog čini i monografija o Ivanu Matetiću Ronjgovu – “Ljestvica jednog života” profesorice i muzikologinje Diane Grgurić, ujedno i dobitnice godišnje nagrade “Dragan Plamenac” Hrvatskog muzikološkog društva.

Značajna je to monografija upravo jer je i prva o Matetić Ronjgovu, a u njoj se sintetiziraju dosadašnja saznanja, te još važnije, otkrivaju nova koja su plod istraživanja autorice, kontekstualizirana u političke i sociokulturne prilike u kojima je Matetić Ronjgov živio i radio.

Jedna vrst lektire

– Nit vodilja bila je da monografija bude jedna vrsta lektire, čitljiva širokoj publici, a osobito se tu misli na publiku koja možda ne barata muzičkim terminima.

Bio je izazov pojednostaviti taj narativ, no naročito sam se htjela približiti mlađoj generaciji te da ova knjiga zaživi kao vrsta literature u školama – objasnila je Grgurić te naglasila kako je još jedan od izazova bo pisati o čovjeku, o jednom imenu o kojemu je puno toga već napisano.

U monografiji se valorizira skladateljevo stvaralaštvo te propituju paradigme i osobna uvjerenja o folkloru, ali i drugim stvarima uopće, koje su ga odredile i kao čovjeka i kao umjetnika.

Monografija je podijeljena u osam dijelova vođenih kronološki i sveobuhvatno prateći tijek skladateljeva životnog puta i umjetničkog stvaranja.

Tako se u komunikaciji s “Zvanetom” zahvaljujući opširnoj bazi podataka može doznati puno toga o samom Matetić Ronjgovu, ali također i o Ustanovi i glazbi općenito.

Sveučilišni profesor Benedikt Perak predstavio je na koji način ovaj alat unapređuje pristup informacijama i potiče daljnje istraživanje i očuvanje naše kulturne baštine.

Prvi u Hrvatskoj

– Ponosni smo da je ovo, čini mi se prva institucija u Hrvatskoj, koja ima ovakvu tehnologiju. Radi se o komunikaciji podržanom tehnologijom umjetne inteligencije s bazom znanja koja je “nativna”, odnosno ugrađena u sam sustav.

Sadrži sve znanje koje Ustanova pruža unutar sustava s ciljem da bi se kroz jednostavan razgovor moglo doći do različitih tipova informacija koje su pohranjene u instituciji, ali su tu i informacije općenitog tipa o Ustanovi, njihovim različitim kulturnim manifestacijama te djelovanju Matetić Ronjgova i ostalih uz Ustanovu vezanih ljudi – istaknuo je Perak te potom detaljno pojasnio proces kreiranja ovakvog alata.

Demonstracijom se sustav pokazao funkcionalnim i brzo je odgovarao na postavljena pitanja, kako tekstualno, tako i kloniranim glasom Ivana Matetića Ronjgova stvorenog na temelju rijetkih snimki.

“AI Zvane” neminovno će se još razvijati i napredovati, a krajnji je cilj da posjetiteljima Ustanove postane svojevrsni vodič i ponudi iskustvo “proširene stvarnosti”, odnosno “augmented reality”.