Dr. Ines Srdoč Konestra, dr. Marina Vicelja, dr. fra Emanuel Hoško, Veronika Reljac i Franjo Butorac / Foto V. KARUZA
»Nastanak zapadnohrvatske franjevačke pokrajine Bosne-Hrvatske prije 500 godina« uredio je crkveni povjesničar i trsatski franjevac dr. fra Emanuel Hoško
RIJEKA U Kapeli zavjetnih darova Trsatskog svetišta predstavljen je vrijedan zbornik znanstvenih radova pod naslovom »Nastanak zapadnohrvatske franjevačke pokrajine Bosne-Hrvatske prije 500 godina«. Uredio ga je crkveni povjesničar i trsatski franjevac dr. fra Emanuel Hoško koji je bio i organizator znanstvenog spomen-skupa održanog 11. rujna prošle godine u Trsatskom svetištu prigodom pet stoljeća nastanka franjevačke pokrajine Bosne-Hrvatske. Znanstveni skup je tada okupio deset predavača, a zbornik, kojega su izdali trsatski Franjevački samostan i Naklada Kvarner, sada je njihova izlaganja objavio.
Kako u uvodu zbornika piše dr. Hoško, on je objavljen u želji da pruži cjeloviti prikaz nastanka Vikarije, odnosno Provincije, Bosne-Hrvatske prije 500 godina, a prilozi u njemu razjašnjavaju nastanak Vikarije Bosne-Hrvatske i opće društveno i crkveno stanje u Hrvatskom primorju i Lici prije pet stoljeća. Isto tako, kaže da se prilozi osvrću i na kulturno blago samostana na Trsatu koje je u počecima Bosne-Hrvatske sabrano na Trsatu, jer je trsatski samostan tada bio središnji samostan te zapadnohrvatske franjevačke pokrajinske zajednice. Prema riječima izdavača Franje Butorca ova visoka franjevačka obljetnica važna je za našu ukupnu kulturnu baštinu.
O radovima u zborniku izlagale su dr. Ines Srdoč-Konestra, dekanica riječkog Filozofskog fakulteta i dr. Marina Vicelja, profesorica na Odsjeku povijesti umjetnosti riječkog Filozofskog fakulteta. Dr. Srdoč-Konestra predstavila je povijesne, društvene i crkvene prilike, kao i dio velike uloge franjevaca na polju kulture i u životu naroda toga vremena, izlažući o radu dr. Hoška naslovljenom »500 godina od osnutka zapadnohrvatske franjevačke pokrajine«, radu dr. Marka Medveda »Društvene i crkvene prilike u Hrvatskom primorju i zaleđu u vrijeme nastanka Vikarije Bosne-Hrvatske«, dr. Jože Škofjanca o iseljavanju franjevaca te provincije pred turskom opasnošću, o radu dr. Veronike Reljac »Dešićev Raj duše – prvo tiskano latiničko djelo hrvatske pučke teologije« te radu dr. Nele Gašpar i dr. Richarda Pavlića »Raj duše je marijanski molitvenik na prijelazu srednjega vijeka u novi vijek«. Asocirajući današnje migracije stotina tisuća ljudi s istoka prema zapadu, kao što su ljudi iz svojih domova odlazili i u vremenu o kojem je u zborniku riječ, Srdoč-Konestra je rekla da bi i današnjim migrantima trebao netko tko bi iskreno o njima skrbio kao što su to franjevci činili za ljude koji su iseljavali u tome teškom prošlom vremenu. Dr. Vicelja je predstavila znanstvene radove koji su prilog poznavanju povijesti umjetnosti. Riječ je o radu dr. Zorislava Horvata »Franjevački samostani u Krbavsko-modruškoj biskupiji u srednjem vijeku«, radu dr. Marijana Bradanovića pod naslovom »Franjevačka graditeljska aktivnost na Kvarneru u Hrvatskom primorju i njegovu zaleđu tijekom 15. i 16. stoljeća«, radu dr. Srdoč-Konestra o trsatskom primjerku Lekcionara Bernardina Splićanina iz 1495. te o prilozima dr. Arijane Koprčina »Relikvijar Barbare Frankopan« i dr. Ksenije Škarić »Gospa Slunjska u kontekstu sačuvane drevne gotičke skulpture u Hrvatskoj«. Zbornik je atraktivan svakom čitatelju, a također je vrelo za istraživače područja kojima se znanstvenici u njemu bave.