RIJEKA – Iako je Primorsko-goranska županija, prema posljednjem popisu stanovništva, u proteklih deset godina izgubila gotovo trideset tisuća stanovnika, tračak nade u moru poražavajućih demografskih podataka stiže iz riječkog rodilišta koje je prošle godine prvi put od 2008. godine zabilježilo porast novorođene djece u odnosu na godinu ranije.

Porast broja novorođene djece gotovo je simboličan i iznosi 14 beba više u odnosu na 2020. godinu, no kada se uzme u obzir činjenica da je u nešto više od deset godina godišnja brojka poroda u Klinici za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka, koje je ujedno i jedino rodilište u PGŽ-u, smanjena gotovo za trećinu, odnosno tisuću poroda godišnje, i zaustavljanje takvog negativnog trenda može biti dobra vijest.

Napokon u plusu

– U 2021. imali smo 2.349 poroda, što je 14 poroda više od 2020. godine, kada je u riječkom rodilištu rođeno 2.335 djece. Riječ je o prvom porastu poroda još od 2008. godine, kada je u riječkom rodilištu rođeno oko 3.300 djece. Ako gledamo od 2000-ih nadalje, upravo je 2008. godina bila rekordna i nakon toga taj je broj krenuo padati te smo pretprošle godine došli na najmanju brojku rođene djece od 1990-ih naovamo pa je 2021. godina prvi put u 13 godina da bilježimo porast poroda. Naravno, porast od 14 poroda u jednoj godini nije puno, no možda je to znak da će se negativan trend kojem svjedočimo u jednom trenutku ipak okrenuti, kaže doc. dr. Marko Klarić, predstojnik riječke Klinike za ginekologiju i porodništvo.

Prošle je godine u riječkom rodilištu rođeno 51 posto dječaka i 49 posto djevojčica, a godinu ranije je situacija bila obrnuta. Također, u 2021. godinu u riječkom je rodilištu bilo 28 blizanačkih trudnoća, a rođene su i jedne trojke.

– Postotak poroda koji su dovršeni carskim rezom bio je 28 posto, što je trenutno uobičajeno u tercijarnim ustanovama kao što je KBC Rijeka. Mi imamo više carskih rezova nego opće bolnice jer nama gravitira određena patologija iz općih bolnica, poput prijevremenih poroda, preeklampsija ili bilo kakva ozbiljnija patologija trudnoće šalje se u tercijarni centar koji je krovna ustanova. Zato svi tercijarni centri poput našeg uvijek imaju više carskih rezova od ostalih bolnica. No, 28 posto carskih rezova prihvatljiv je i solidan rezultat u odnosu na broj patologija koje ovdje zbrinjavamo s područja od pola milijuna ljudi, a tu se, osim naše županije, ubrajaju i Istarska i Ličko-senjska županija, ističe Klarić.

Foto Marko Gracin

U riječkom je rodilištu u prošloj godini zabilježeno šest posto prijevremenih poroda što je, kako dodaje Klarić, dosta dobar rezultat, budući da se do deset posto prijevremenih poroda u ukupnom broju poroda smatra prihvatljivim. No, posebno dobar rezultat koji se često promatra kao pokazatelj kvalitete rodilišta, riječko je rodilište u prošloj godini zabilježilo po pitanju perinatalnog mortaliteta.

Manje alternativnih poroda

– Kad je riječ o perinatalom mortalitetu, tu je rezultat ove godine izuzetno dobar, čak je i nas iznenadio. Ukupni perinatalni moratalitet za 2021. godinu iznosi 1,68 promila. Za usporedbu, on je za 2020. godinu iznosio 5,05 promila što je u okvirima prosjeka za tercijarnu ustanovu, no 1,68 promila naš je rekordni rezultat sigurno unatrag deset godina, tumači Klarić.

doc. dr. Marko Klarić, predstojnik Klinike za ginekologiju
Foto Marko Gracin

Prosječna dob prvorotkinja u riječkom rodilištu konstantno raste, što je uostalom trend zapadnih zemalja gdje žene u pravilu odgađaju trudnoću, i ona trenutno u KBC-u Rijeka iznosi 31 godinu.

– Imali smo 34 posto poroda u epiduralnoj analgeziji, a godinu ranije taj je postotak iznosio 40 posto. Naše rodilište se može pohvaliti time da 24 sata dnevno ima dostupnog anesteziologa koji je samo za nas ovdje i sve rodilje koje imaju želju za epiduralnom analgezijom, mogu je dobiti u bilo koje doba dana i noći i to svakoga dana, što nije u svim bolnicama slučaj. Naravno, određene rodilje obezboljeni porod ne mogu dobiti ako imaju kontraindikaciju, odnosno ako je porod već u fazi gdje takva analgezija nema smisla jer je rodilja došla prekasno. S druge strane, alternativni načini poroda se smanjuju, pa je tako poroda u vodi prošle godine bilo 0,13 posto, a na stolčiću 0,64. Tako je bilo i godinu ranije i unatrag deset godina te brojke nam se kreću ispod jedan posto. Porod na stolčiću i u vodi bio je u trendu od 2005. do 2010. godine, i mi smo bili prvo rodilište koje je uvelo te alternativne načine pa su rodilje dolazile iz cijele Hrvatske da bi rodile u vodi ili na stolčiću. Alternativne načine poroda istisnula je zapravo epiduralna analgezija jer se sve više rodilja odlučuje za bezbolan porod. Naravno epiduralna analgezija ne može ići u vodi te su te alternativne metode rađanja istisnute najviše upravo zbog epiduralne analgezije koja je pokazala više prednosti nego alternativne metode, smatra Klarić.

Nova bolnica, još bolji uvjeti

U prošloj godini riječko je rodilište zabilježilo 57 posto pratnji na porodu, a Klarić vjeruje da i po toj brojci riječka Klinika za ginekologiju i porodništvo prednjači u Hrvatskoj. U pratnji je najčešće suprug, odnosno otac djeteta, no nerijetko je rodilji pratnja na porodu i druga osoba od povjerenja poput majke, sestre ili prijateljice. Prema Klarićevim riječima, postotak pratnje na porodu konstantno raste pa tako u ovoj godini riječka bolnica bilježi 60,8 posto prisustva na porodu. Ova godina ujedno je i posljednja u kojoj će se djeca iz PGŽ-a i okolnih županija rađati u zgradi izgrađenoj osamdesetih godina prošlog stoljeća, čija je izgradnja tada objedinila dva riječka rodilišta. Kroz godinu dana, naime, Klinika za ginekologiju i porodništvo preselit će u novu zgradu Bolnice za ženu i dijete čija je izgradnja u ovom trenutku u završnoj fazi.

– Preseljenje u novu bolnicu očekujemo krajem 2022. i početkom 2023. godine. Tamo ćemo imati potpunu novu i novoopremljenu rađaonicu, imat ćemo više boksova koji su modernizirani, i iako su i sad odvojeni, u novom rodilištu oni izgledaju kao soba u kojoj može boraviti rodilja s pratnjom. Imat ćemo centralni monitoring za CTG tako da će s centralnog pulta primalje i liječnici moći kontrolirati paralelno svih 11 boksova. Kapaciteta će biti, pa i time potičemo pronatalitetnu politiku, zbog čega očekujemo da se ovaj trend koji smo zabilježili u prošloj godini – nastavi, zaključuje Klarić.