Obilaskom imanja s dvadesetak stabala drena u Garićima i predavanjem o istraživanjima korisnih tvari o lišću drijena na Drenovi, Udruga Bez granica pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije organizira ove subote, 22. ožujka, manifestaciju “Pozdrav proljeću na Drenovi”, koja ima za cilj potaknuti zajednicu na promišljanje o revitalizaciji i iskorištavanju drena u gastronomske i ekološko-turističke svrhe.

Što planiraju u subotu?

Program manifestacije, koja će se dijelom održavati i tijekom travnja, u Kašetici primorsko-goranskoj u Rijeci danas su, na prvi dan proljeća, najavili predstavnici Udruge Bez granica.

– U subotu, 22. ožujka predviđen je obilazak jednog imanja u Garićima, u općini Viškovo, gdje vlasnici na šumskom području imaju dvadesetak stabala drena koja su u cvatu.

Okupljanje je u 9,45 sati ispred Društvenog centra Drenova, odakle je polazak u 10 sati prema Garićima, gdje će biti organiziran obilazak imanja i razgovor s domaćinima i prof. dr. Tomislavom Jemrićem s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon povratka na Drenovu, od 12 sati, prof. Jemrić će u Društvenom centru Drenova održati predavanje na temu “Pregled istraživanja i korisnih tvari u lišću drijena”.

Naime, pokazalo se da je lišće drena zdravo, ali nedovoljno istraženo, rekla je voditeljica projekta Vesna Lukanović, dodajući kako se manifestacija nastavlja edukativnim predavanjem agronoma Daria Jemrića na terenu, gdje su prethodno razmnožavana stabla drena polijeganjem i margotiranjem, a namijenjeno je za školsku djecu drugih razreda OŠ Fran Franković.

Termin će se odrediti u skladu s vremenskim uvjetima. Lukanović je, u sklopu programa manifestacije, za 14. travnja najavila kreativnu radionicu za djecu od sedam godina na više pod nazivom “Šivko”, koju će voditi umjetnica Tanja Blašković, a koja će djeci pokazati kako šivanjem nastaju mala umjetnička djela s motivima stabla i plodova drena.

Slave stabla i grmove drena

Lukanović je, također, istaknula kako manifestacija “Pozdrav proljeću na Drenovi” već godinama slavi stabla i grmove drena koji u proljeće okite Drenovu, koja je upravo po drenu i dobila ime, raskošnim žutim rascvjetanim krošnjama šumskih voćki koje na jesen daju svoju čuvene crvene plodove.

– Godine 2012. članovi i prijatelji Udruge Dren, koja od prošle godine djeluje u sklopu Udruge Bez granica, posadili su na Drenovi devedeset sadnica drena, točnije 25 visokih stabala i 65 grmova, koji su do danas izrasli u ozbiljna stabla koja sada cvjetaju.

Udruga Dren je godinu dana kasnije, 2013., izradila jedinstven projekt u kojem mapira stabla i grmove drena na području Drenove u Katastar drena, pa se tako svaki prirodnjak entuzijast uz pomoć mape može uputiti u avanturu pronalaska tih biljaka na području Drenove, rekla je Lukanović, koja je podsjetila kako je dren po svojim biokemijskim značajkama punopravni član obitelji supernamirnica, odnosno supervoća, pa nije bez razloga poznata krilatica “Zdrav ko’ dren”.

Prave pekmeze, likere i druge slastice

Novinarima se obratila i vlasnica OPG-a koji se bavi proizvodnjom proizvoda od drenjule Željka Egredžija iz Kostrene, koja je rekla kako njezina obitelj već dugi niz godina ima dvadesetak posađenih stabala drena, od kojih prave pekmeze, likere i druge slastice.

“Iako većina drenjula sazrijeva na jesen, neka naša stabla sazrijevaju i ranije, lani je to bilo već 22. lipnja, a potom polovicom srpnja. Međutim, problem je što se voćka ne može presaditi, jer se ne prima”, rekla je Egredžija.