Od rujna prošle godine do lipnja ove godine u Primorsko-goranskoj županiji bilo je 3.340 COVID pozitivnih učenika i studenata, a broj zaraženih u najvećoj se mjeri odnosi na učenike, njih 2.862 – kazala je na konferenciji za novinare voditeljica Odjela školske i sveučilišne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Nataša Dragaš Zubalj.

U istom periodu mjera samoizolacije izrečena je za 26.700, a među njima u najvećem broju participiraju učenici, njih 25.300, što je Dragaš Zubalj objasnila činjenicom da su studenti u velikoj mjeri imali online nastavu te su boravili kod kuće.

U tom periodu je u samoizolaciji bilo 1.126 razrednih odjela, a neki od njih opetovano što je prema ocijeni Dragaš Zubalj jako utjecalo na njihovo zdravlje.

Od početka epidemije, dodala je, školska medicina dala je svoj doprinos u raznim segmentima te se radilo od 0 do 24, a školski su liječnici dali doprinos i u provedbi cijepljenja najprije studenata, a potom i učenika.

– Cijepljenje je jedina metoda kojom uspješno možemo djelovati na ovu ugrozu koja nam je promijenila živote. Ako se ne budemo u dovoljnoj mjeri cijepili pitanje je hoćemo li kada krene jesen moći koliko toliko normalno živjeti, upozorila je voditeljica školske medicine.

Opasan sindrom

Ujedno se osvrnula i na multisistemni inflatorni sindrom koji kod djece uzrokuje COVID-19 ustvrdivši da nije riječ o bezazlenom sindromu te je istaknula da je i to jedan od razloga zbog kojih se treba što prije zaštititi i cijepiti.

Foto Marko Gracin

– Radi se o preporučenom cjepivu koje nije obavezno, ali naša iskustva s drugim preporučenim cjepivima poput HPV-a su pozitivna. Zadnjih nekoliko godina bilježimo porast zainteresiranih.

Nadam se da će roditelje cijela ova situacija osvijestiti i da će željeti cijepiti djecu. Oni koji su cijepljeni su zaštićeni, a za druge ne možemo garantirati jer sve ovisi o njihovoj osobnoj osjetljivosti, tipu virusa koji će prevladati u određenom trenutku.

Zabilježili smo veliku razliku ponašanja soja virusa koji je vladao prošlu jesen i soja koji je vladao ovo proljeće. Praćenjem epidemiološke situacije u školama vidjeli smo da je na jesen u jednom razredu bilo pozitivno svega dvoje do troje učenika, a na proljeće smo imali situacije da je u jednom razredu pozitivno sedam do osam učenika.

Čak smo imali situaciju da je u jednom razredu bilo pozitivno 13 učenika i tada je cijela škola prešla na online nastavu iako je nastava u ostalim školama bila organizirana na drugačiji način.

Tada se dogodilo da je dijete koje je bilo asimptomatsko zarazilo roditelje te je otac umro. Znači radi se o tome da virus ima takve posljedice o kojima u trenutku zaraze ne razmišljamo, pogotovo ako nemamo simptome, što je kod djece najčešće tako, upozorila je Dragaš Zubalj.

Najranjivija populacija

Govoreći o posljedicama pandemije među učeničkom i studentskom populacijom psihologinja Psihološkog savjetovališta u Odjelu školske i sveučilišne medicine Sandra Anđelić Breš istaknula je da je primijećeno kako je najosjetljivija ona populacija koja se inače teže prilagođava na promjene te je uočen veći broj anksioznih poremećaja koji se razvijaju u depresivnom smjeru.

– Najranjivija je populacija učenika prvih razreda, odnosno onih koji su prošle godine upisali prvi razred osnovne ili srednje škole ili pak prvu godinu fakulteta. Njima je itekako otežana prilagodba na promjene i nove sredine u koje su uključeni.

Pandemija je ostavila traga i na roditelje, jer u okviru online nastave velik dio tereta prebačen je upravo na roditelje koji su morali više vremena posvetiti radu s djecom. Moje iskustvo govori da većina roditelja radi s djecom i trudi se djeci pomoći da što manje osjete negativne posljedice pandemije.

Međutim, ukoliko se u bilo kojem trenutku osjećaju bespomoćno uvijek se mogu javiti školskom liječniku i u savjetovalište, kazala je Anđelić Breš.

Dodajući da su djeca i mladi najzdraviji dio populacije pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije Đulija Malatestinić kazala je da istovremeno zbog rasta i razvoja te školovanja djeca i mladi mogu biti u riziku i to u dijelu rizičnog ponašanja, pogotovo rizičnog spolnog ponašanja.

S obzirom na to da u postojećem zdravstvenom sustavu te potrebe nisu prepoznate Nastavni zavod za javno zdravstvo je predložio, a Primorsko-goranska županija prihvatila financiranje programa Centri za mlade u okviru kojeg na području cijele županije funkcioniraju savjetovališta. U tim savjetovalištima mladi mogu bez najave i uputnice doći po savjet liječnika ili psihologa.

– Cilj programa je podići svijest, steći znanja i vještine u pogledu mentalnog i reproduktivnog zdravlja kao dvije determinante koje imaju utjecaja na ukupno zdravlje mladih. Stoga je Nastavni zavod osigurao dostupnost tih vrsta savjetovališta, rekla je pročelnica.

Savjetovališta lani posjetilo 3.000 mladih

Među ciljevima rada savjetovališta u PGŽ-u, Đulija Malatestinić istaknula je smanjenje spolno prenosivih bolesti, sprečavanje neželjenih mladenačkih trudnoća kojima se još uvijek svjedoči te omogućavanje dijagnostike i usvajanje pozitivnih stilova življenja.

Program se provodi već 15 godina, a tijekom prošle godine savjetovalište je zabilježilo 3 tisuće posjeta mladih, dok je ginekološko savjetovalište posjetilo njih 800. Ujedno je dodala da je svrha uz smanjenje neželjenih trudnoća također za 10 posto smanjiti spolno prenosive bolesti, jer 50 posto spolno aktivnih mladih imaju dokumentiranu prisutnost spolno prenosivih bolesti.