RIJEKA  U Gradskoj vijećnici grada Rijeke upriličena je svečana promocija Erasmus+ projekta “Povratak korijenima – Back to roots”, koji je protekle tri godine okupljao hrvatske škole iz četiriju država te u sklopu kojega su dionici predstavljali nasljeđe koje krasi svakoga, ali i ono koje zajednički njeguju. Projekt je izveden pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika podružnica Rijeka.

Osnaživanje

Prije tri godine Osnovna škola Bakar je, kao idejni začetnik i koordinator projekta “Povratak korijenima”, pod isti nazivnik okupila hrvatske škole iz Subotice, Velikog Petarštofa te Palate. Cilj projekta bio je pripadnicima hrvatske nacionalne manjine iz Srbije, Austrije i Italije pružiti priliku upoznati domovinu, jezik i običaje, osnažiti ih u očuvanju hrvatskog jezika i kulture te učenicima iz Hrvatske osvijestiti činjenicu da izvan domovine žive Hrvati koji njeguju običaje svojih predaka.

Snimio Mateo LEVAK

Bakarskim osnovcima pridružili su se bunjavečki, moliški i gradišćanski Hrvati, točnije učenici OŠ “Ivan Milutinović” iz Subotice, Compresivo Ricciardi iz Palate te NMM Groβpetersdorf mit kroatischem schwerpunkt iz Velikog Petarštofa, a svi sudionici ovoga kvarteta radili su kao jedan kako bi se što srdačnije povezali.

Iz te suradnje koje je prerasla u prijateljstvo nastala su tiskana izdanja “Pregled aktivnosti Erasmus+ KA 229 projekta Povratak korijenima”, “Kuharica Povratak korijenima” te “Razlikovni rječnik s poslovicama” u kojemu su svoje mjesto našle riječi na hrvatskom književnom jeziku, na čakavskom narječju, na jeziku Nanašu kojim se koriste moliški Hrvati, na gradišćansko hrvatskom jeziku i na hrvatskom jeziku Hrvata iz Vojvodine. Povrh publikacija, načinjen je i video u kojemu su popraćene sve aktivnosti projekta.

Igre i ples

Učenici četiriju škola u suradnji sa svojim nastavnicima pripremali su materijale, ali i sudjelovali u mnogim izvanškolskim aktivnostima u kojemu su se u neposrednom kontaktu susreli s običajima i kulturnim nasljeđem svojih sunarodnjaka. U sklopu projekta održana su četiri susreta prilikom kojih je svaka škola imala priliku na pet radnih dana ugostiti druge sudionike u projektu.

Prvi se susret održao u Bakru pod nazivom “Bilo jednom u našem kraju” prilikom čega su Bakrani i njihovi gosti upoznali tradicionalne igre za djecu kojima su se igrali naši stari, sudjelovali u jezičnoj radionici na temu glagoljice i pritom posjetili Krk, a posađena je i maslina s vremenskom kapsulom koja govori u susretu. Druga stanica bila je Subotica i aktivnost “Kako smo se nekada igrali” pri čemu su učenici upoznali tradicijske igre i plesove, izrađivali tradicionalne igračke i skupljali recepte. Posjet Italiji pod nazivom “Uživajmo zajedno” donio je tradicionalne napjeve moliških Hrvata te jezičnu radionicu starog hrvatskog dijalekta. Posljednja zajednička aktivnost pod nazivom “Ja sam za ples” održana je u pokrajini Gradišće, a u glazbeno-dramskoj radionici učenici su uvježbali mini mjuzikl te svladali gradišćanske narodne pjesme.

Kreativnost i zajedništvo

Dionici sa svih četiriju strana, kao i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te riječke podružnice Hrvatske matice iseljenika, okupili su se u Vijećnici grada Rijeke i okupljenima predstavili sve posebnosti ovoga projekta te dobrobiti za učenike, članove hrvatskih iseljeničkih zajednica te one u domovini. Na promociji je naglašeno da su ovim hvalevrijednim projektom mnogi Hrvati iz iseljeništva prvi put posjetili domovinu svojih predaka, a da su kreativnost i zajedništvo u istom cilju krasili ovaj projekt, složili su se svi govornici na promociji.