Foto Damir Škomrlj
Samo na projekte vezane uz riječki prometni pravac i kanalizacijsku mrežu otpada oko 500 od spomenutih 700 milijuna eura, što je dobro i može pokrenuti zamašnjak, no nove proizvodne investicije izostaju. U Gradu spominju samo dvije veće privatne, u turizam i trgovinu
RIJEKA Do 2020. godine na području Rijeke realizirat će se preko 700 milijuna eura investicija, podatak je to koji je u više navrata iznio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, a mnogi su se pitali je li to opet neki katalog projekata u duhu popisa lijepih želja, ili se stvarno radi i kreće u investicijski ciklus kakav u gradu na Rječini dugo nije viđen.
Iz Grada pojašnjavaju da je u tu cifru, koja zapravo seže do 775 milijuna eura, odnosno oko 5,75 milijardi kuna, ubrojeno sve: i javne infrastrukturne investicije, državne i komunalne, veće privatne, te projekti vezani za Urbanu aglomeraciju Rijeka, te EPK. Ubrojeno je, dakle, sve u što se unazad koju godinu krenulo i na čemu se radi, ili se kreće, ovisno o dotoku ugovorenih EU sredstava, s ciljanim rokom do 2020., kada će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture, odnosno neposredno iza toga. Radi se, dakle, o povećem popisu projekata, koji su podijeljeni u skupine ovisno o namjeni, a u Gradu tvrde da su sredstva za njih većinom osigurana, i to mahom iz EU fondova. Podvlače pritom da je riječ o bespovratnim sredstvima.
Popis projekata kao i izvori financiranja i planirani rokovi provedbe novinarima su predstavljeni na jednoj od redovitih pressica riječkog gradonačelnika, a većinom obuhvaćaju javni sektor i infrastrukturu.
Primjerice, oko 250 milijuna eura, što je gradonačelnik podvukao i na prošlotjednom Investicijskom forumu u HGK, otpada na riječki prometni pravac, što su projekti državnih poduzeća, a posebno je, dakle, povoljno, što se veliki udio tih projekata financira iz EU fondova, ukupno oko 109,7 milijuna eura. Ovisno od projekta do projekta u ovoj skupini, kao izvor financiranja pojavljuje se i kredit, vlastita sredstva tvrtki (dokapitalizacija), te državni proračun. Tu je, nadalje, 100 milijuna eura privatnih investicija, kao i investicije vezane za projekte Grada Rijeke, pri čemu se posebno ističe ulaganje u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu (investitor KD VIK) od gotovo 240 milijuna eura, u što ulazi i izgradnja novog kolektora odnosno pročiščivača otpadnih voda.
Urbana aglomeracija
Očekuje se da EU sredstva za ovaj projekt budu odobrena do sredine godine, a budući da je projekt do sada već prošao ključne faze u procesu evaluacije, sada je to, tvrde u Gradu, samo stvar procedure. Dakle, samo na projekte vezane za povećanje konkurentnosti riječkog prometnog pravca, te na kanalizacijsku mrežu aglomeracije otpada oko 500 od ovih 700 milijuna eura koje Obersnel spominje.
Foto Damir Škomrlj
Kada se sve to detaljnije razluči, u prvu grupu, koju dakle čine veliki infrastrukturni projekti na području grada i Urbane aglomeracije Rijeka koji su u fazi pripreme, izvedbe ili završetka, ulazi nekoliko projekata. Tu je rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica, investitora Luke Rijeka i HŽ Infrastrukture, a vrijednost investicije je 35,6 milijuna eura, od čega CEF (Connecting Europe Facility – sredstva EU iz Instrumenta za povezivanje) sufinancira 30,2 milijuna eura. Ugovor je potpisan prije nekoliko dana, a rok izgradnje je dvije godine. Krajem 2019. bi trebale biti i gotove »pripreme za drugi kolosjek pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani«, a riječ je o izradi projektne dokumentacije za ovu dionicu. Investitor je HŽ Infrastruktura, projekt je vrijedan 10 milijuna eura od čega CEF sufinancira 8,5 milijuna eura. Također je u pripremi modernizacija teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Mlaka, koji se nalazi tik do budućeg kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Također je riječ o zajedničkoj investiciji Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture, a trebao bi se realizirati do kraja 2020. Projekt je težak 31,6 milijuna eura, a CEF sufinancira većinu, 26,8 milijuna eura.
U projektu rekonstrukcije željezničke infrastrukture na području luke Rijeka – bazen Rijeka, partner je Luka Rijeka, a vrijednost projekta je 33,7 milijuna eura i sufinancira se iz CEF-a s 28,6 milijuna eura. Za rekonstrukciju pristaništa na terminalu Raša u Istri (investitor je Lučka uprava Rijeka) predviđeno je 6,9 milijuna eura (sredstva CEF-a 3,1 milijuna eura), planirani rok je prosinac 2019. Nadogradnja terminala za rasute terete Bakar (Lučka uprava Rijeka i Luka Rijeka) vrijedna je 6,1 milijun eura, CEF sufinancira 5,2 milijuna eura. U modernizaciju upravljačkih sustava Lučke uprave Rijeka i Luke Rijeka uložit će se 1,7 milijuna eura od čega CEF sufinancira 1,4 milijuna eura. Rok je prosinac 2020. Zatim slijedi i izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Oštarije – Škrljevo, investitora HŽ infrastrukture. Vrijednost investicije je 7 milijuna eura, a sredstva CEF-a su 5,9 milijuna eura. U zapadni lučki terminal na Zagrebačkoj obali Lučka uprava Rijeka investirat će 70,6 milijuna eura, iz kredita Svjetske banke i sredstava CEF-a. Rok je prosinac 2020. Pored navedenog već je realiziran projekt modernizacije pozadinskih lučkih skladišta na Škrljevu, koja su otvorena krajem prošle godine. Investicija tvrtke Luka Rijeka iznosi oko 46,7 milijuna eura vlastitih sredstava, a osigurana je kroz dokapitalizaciju tvrtke. Svi ovi projekti ukupno su teški 250 milijuna eura, većinom su sufinancirani sredstvima iz EU fondova (relativno visok udio), jedan se sufinancira i iz kredita, a jedan iz vlastitih sredstava tvrtke, pa državni proračun nije previše opterećen.
Proizvodni park Torpedo
U drugu grupu, a kako je to klasificirano u materijalima Grada, spadaju veći projekti također financirani iz EU fondova koji su ukupno teški 265,25 milijuna eura, a u to ulazi spomenuto ulaganje komunalnog društva Vodovod i kanalizacija – Aglomeracija Rijeka, što je pojedinačno najveća investicija, u vrijednosti 237,2 milijuna eura. To se financira iz sredstava EU plus nacionalna komponenta koju čine lokalni i državni proračun, i Hrvatske vode. Realizacija projekta predviđena je u više faza u razdoblju od 2018. do kraja 2023. godine. Ubrojena je potom investicija Grada Rijeke u proizvodni park Torpedo teška 2,95 milijuna eura. Jedna od bivših Torpedovih hala pretvara se u poduzetnički inkubator, a financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz proračuna Grada. Rok je listopad 2018. Obnova broda Galeb i Palače Šećerane u vrijednosti 12,3 milijuna eura financira se većinom iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz gradskog proračuna. Kako je potvrđeno, radovi na Palači Šećerane su počeli, a sve bi trebalo biti gotovo do lipnja 2020. Nadalje, u energetsku obnovu objekata javne namjene, (uglavnom škole i vrtići) ulaže se još 12,8 milijuna eura, i to iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Fonda za zaštitu okoliša, Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata, te proračuna Grada. Investitor je Grad Rijeka, a rok 2020.
U treću grupu ubrojeni su projekti u sklopu Urbane aglomeracije Rijeka u ukupnom iznosu od gotovo 60 milijuna eura (59,17). Tu je Energana (Hartera), investitor je Grad Rijeka, vrijednost investicije 5,02 milijuna eura, a projekt bi trebao biti proveden od svibnja 2019. do svibnja 2022. U obnovu toplinarstva Rijeka, investitora Energa, koja bi se trebala provesti od lipnja 2019. do lipnja 2022., planirano je investirati 23,7 milijuna eura. U projekt »Čisti urbani promet«, investitori Autotrolej i Rijeka promet ulažu 8,85 milijuna eura, planirani početak i završetak provedbe projekta je od rujna 2018. do rujna 2020. U Benčić, odnosno u obnovu Ciglene kuće i T-objekt bi se do kolovoza 2020. trebalo investirati 21,6 milijuna eura. Investitor je Grad Rijeka. Obnova Ciglene kuće, tvrde u Gradu, kreće u kolovozu ove godine. Treba istaknuti da se dakle ova četiri projekta u sklopu UA Rijeka financiraju sredstvima EU, Operativni program konkurentnost i kohezija 2014-2020.
Ulaganja u ceste
Četvrta su grupa projekti privatnih investitora, pri čemu su u materijalima Grada spomenuta dva projekta ukupne vrijednosti 103 milijuna eura, a radi se o projektu Costabella u koji investitor Tre-Invest Kastav (u 100-postotnom vlasništvu češke JTH Grupe) planira do 2020. uložiti 50 milijuna eura, te o investiciji u trgovačku mrežu Spara Hrvatska, u koju ovaj investitor na području Rijeke ulaže 53 milijuna eura. Jedan od centara, onaj na Rujevici, nedavno je otvoren, a bit će ih još.
U materijalima o pokazateljima razvoja Rijeke, koje su u Gradu prikupili te predstavili s ciljem da dokažu da smo po nizu pokazatelja u vrhu RH, odmah iza Zagreba, navedeni su, ali zbirno, i podaci o investicijama u dugotrajnu imovinu riječkih poduzetnika. Tako se navodi da su »prema podacima Bisnode-a prikupljenih preko aplikacije SmartVision u periodu 2014.-2016. poduzetnici grada Rijeke investirali znatna sredstva u dugotrajnu imovinu, koja su u 2016. iznosila 1,62 milijardi kuna.« Riječ je, kažu, o jasnom uzlaznom trendu investicija s prosječnim godišnjim porastom od 40 posto.
U petoj grupi su ulaganja u ceste od 2017. do 2019. pri čemu ukupno ulaganje iz gradskog proračuna u program izgradnje cesta i javnih površina iznosi 2,18 milijuna eura, a obuhvaća, kako je navedeno, radove na Drenovi, gradnju ceste u stambenom naselju Martinkovac, raskrižje Škurinjska Draga te ostala ulaganja u cestovnu infrastrukturu. Potom, Hrvatske ceste, VIK i Grad Rijeka investiraju 90 milijuna kuna u rekonstrukciju Krešimirove i Adamićeve ulice te u izgradnju tri rotora (udio Grada je 40 milijuna kuna). Već ovog očekuju se opsežni radovi, rekao je nedavno gradonačelnik. Što se ceste D-403 tiče, koja treba povezati čvor Škurinje na riječkoj obilaznici s kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali, u nju Hrvatske ceste ulažu 500 milijuna kuna, a resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković neki je dan potvrdio da će njena izgradnja biti ugovorena do kraja ove godine. Ukupna ulaganja u cestovnu infrastrukturu procijenjena su tako na oko 95,7 milijuna eura.
Multiplikativni efekt
Dakle, sveukupno, većinom je riječ o javnim, infrastrukturnim investicijama, koje su međutim dobro pokrivene EU fondovima, što je svakako neusporedivo bolje nego da se u potpunosti financiraju iz proračuna. Naime, investicijski bum javnim novcem, i to u cestovnu mrežu, Hrvatska je imala početkom 2000-ih, uslijed čega je BDP porastao u kratkom roku, no fiskalna pozicija se pogoršala, što je posebno došlo do izražaja u globalnoj recesiji kada su presušili izvori zaduživanja, a domaća ekonomija bila posve ovisna o stranom novcu. Sada se ta ovisnost malo smanjuje, o isplativosti ulaganja u infrastrukturu, kao takvom, vode se polemike, no s obzirom da su za dobar dio novog riječkog investicijskog ciklusa maksimalno iskorišteni EU fondovi, te da je riječ i o željezničkoj infrastrukturi, to može biti samo dobro i može pokrenuti zamašnjak.
Kroz zapošljavanje domaćih tvrtki i izvođača takvi projekti uvijek stvore multiplikativni efekt, no ono što izostaje su privatne greenfield investicije u proizvodnju, tipa onih koje su podigle primjerice slovačko gospodarstvo (mahom strane investicije u auto-industriju). Spomenute su investicije u sektoru trgovine i turizmu, što je dobro, no unatoč fascinaciji tercijarom, svijet se vraća paradigmi (ako ju je uopće ikad i napustio ili je to samo bila »spika« za tzv. tranzicijske zemlje) da je ono što ostaje, vrijedi i stvara dodanu vrijednost ipak samo – proizvod. I na netom održanom Investicijskom forumu spomenuto je da je Rijeka nakon propasti industrijskih giganata u 90-ima morala pokušati s malim i srednjim poduzetništvom, no mogla se čuti i kritika da smo se općenito, kao društvo, odrekli proizvodnje, a jedino ona stvara dodanu vrijednost. Sada postoji niz prepreka za njenu revitalizaciju, od odljeva radne snage, njenog nedostatka, što posebno muči brodogradilišta, ali i ostale tehnološki naprednije sektore. Javlja se vremenski procjep u prenošenju specifičnih znanja kakvima je ovaj kraj obilovao, no zbog ekonomske devastacije općenito, ona sve više kopne…
