U posljednje četiri godine, a što uključuje i pandemijske godine, na području Primorsko-goranske županije prema procjenama je boravilo preko 230.000 korisnika zdravstvenih usluga, od čega 80 posto u segmentu dentalnog turizma.

Istaknuo je to doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, danas na znanstvenoj tribini Zdravstveni turizam-put budućnosti zasnovan na tradiciji koja je na Fakultetu zdravstvenih studija okupila eminentne stručnjake iz zdravstva i turizma.

Duga tradicija

Kako je, pak, istaknuo prof. dr. sc. Željko Jovanović, prodekan Fakulteta, ova regija ima tradiciju zdravstvenog turizma dužu od 150 godina.

U uvodnom obraćanju je podsjetio kako je Opatija mjesto gdje se počeo razvijati hrvatski turizam i to upravo kao zdravstveni turizam. Povijesni podaci tako pokazuju kako je na prijelazu stoljeća u Opatiji radilo preko 120 liječnika, a cijene zimi bile 40 posto veće nego ljeti.

Dr. sc. Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera u svom je izlaganju o ulozi zdravstvenog turizma u ukupnoj turističkoj ponudi regije, ukazala kako bez zajedničke suradnje svih dionika iz domene zdravlja i turizma, ne bio moguć ovakav razvoj.

Kvarner danas čini 20 posto svih hrvatskih smještajnih kapaciteta i ostvaruje toliki udio u ukupnom broj noćenja na razini Hrvatske.

Ono što je specifično za Kvarner je ugodna mediteranska klima, velik broj sunčanih dana, kristalno čisto more, pitka voda, aerosol, čisti zrak i ostalo.

Naše more je jedno od najčišćih u Europi, imamo i očuvanu prirodu, i na svemu tome razvijamo tradiciju zdravstvenog turizma dugu 180 godina.

Kako si “kupiti” godinu dana zdravlja

Međutim, tu su i ostali segmenti ponude poput gastronomije i zdrave hrane, outdoora i ostalog i sve to zajedno čini ukupnost naše ponude zdravstvenog turizma, kazala je direktorica TZ Kvarnera te pojasnila kako se u promociji često poručuje potencijalnim gostima – ako dođete tjedan dana na Kvarner, “kupili” ste si godinu dana zdravlja.

Ukazala je i kako je zdravstveni turizam odličan motiv dolaska gostiju upravo i pred i posezoni, ali i kako je ustvari u svijetu zdravstveni turizam megatrend.

– Populacija sve više stari, tu je globalizacija tržišta zdravstvenih usluga pa se ljudi lakše odlučuju koristiti usluge zdravstvenog turizma u zemlji van domicilne.

Tako bi 53 posto Europljana bi htjelo koristiti ove usluge nekoj drugoj državi. Procjenjuje se da će ovaj segment rasti 20 do 25 posto u narednih 10-ak godina te je po tome najbrže rastući trend u turizmu, pojasnila je direktorica TZ Kvarnera i podsjetila na to koliko je pandemija koronavirusa utjecala na to gosti kod odabira destinacije puno polažu na stručnost i opremljenost bolnica i dostupnost zdravstvene usluge u zemlji u koju putuju.

Ali i kako u Hrvatskoj po pitanju razvoja zdravstvenog turizma još ima zakonodavnih ograničenja na čijem se rješavanju radi.

Inače, kako je pojasnila izv. prof. dr. sc. Adriana Jelušić s Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu (FMTU) održivi razvoj zdravstvenog turizma znači kvalitetu života i samog lokalnog stanovništva.

Zdravstveni turizam bitno doprinosi životu lokalne zajednice. Bitna je spoznaja koliko je i za nas same važan razvoj zdravstvenog turizma, kazala je izv. prof. dr. sc. Jelušić.

Regija koja je otišla najdalje

Ukazala je kao je bitan i broj liječnika i ostalog medicinskog osoblja po čemu je Hrvatska u procjeku Europi međutim se bilježi pad broja diplomiranih liječnika.

Nešto bolji podaci su kod dentalnog turizma. Istakla je i kako razvijene zemlje imaju veća izdvajanja za zdravstvo i veći udio privatnog zdravstvenog osiguranja i te zemlje bi trebalo targetirati.

Regija Kvarner ustvari je razvoju zdravstvenog turizma otišla najdalje. Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič kazao je kako poveznica zdravstva i turizma postoji već gotovo dva stoljeća pa samim time u zadnjih petnaestak godina je posebno izražena, kako razvojem zdravstvenih ustanova, tako i povezivanjem zdravstva, turizma te znanosti i edukacije.

Inače, još 2012. se počelo razmišljati o stvaranju Strategije razvoja zdravstvene industrije PGŽ koja je i donijeta 2014. i PGŽ je jedina županija koja ima takav strateški dokument u Hrvatskoj.

Te 2014. je osnovan i Klaster s 22 osnivača, dok danas ima 38 članica s preko 9.500 zaposlenih od čega preko 5.000 zdravstvenih djelatnika. U rad Klastera uključenu su uz ostalo 6 hotelskih lanaca, 6 TZ-a, 3 turističke agencije i dva fakulteta.

Ukupne brojke rastu i upravo naša međusobna povezanost i nuđenje paketa usluga, od organizacije prijevoza, smještaja, zdravstvenih usluga, ali i ostalih segmenata kao što su gastronomski i nutricinistički dio, tako i aktivnosti na otvorenom, kulturnih i ostalih sadržaji.

Sve to doprinosi kvaliteti naše regije i njenoj boljoj vidljivosti, kazao je doc. dr. sc. Mozetič navodeći kako se Kvarner nastoji brendirati kao Destinaciju zdravlja i kvalitete života.

Izuzetno dobro pozicionirani

Sama destinacija Kvarner je, pak, izuzetno dobro pozicionirana i na 2 sata leta doseže pola milijarde ljudi, a istraživanja pokazuju kako, dakle, 53 posto građana EU želi liječenje van svoje zemlje

Za sada je većina korisnika usluga zdravstvenog turizma koje Kvarner privlači iz bližih zemalja, dok su daljnja ciljna tržišta Skandinavija, SAD, ali i Indija i Kina.

Isto tako Kvarner bi trebao biti pionirska destinacija i po projektu certificiranja ponude zdravstvenog turizma kroz 17 parametara.

Certifikati destinacije zdravlja i kvalitete života, a koji bi bili jedinstveni na globalnoj razini, podrazumijevali bi da njihovi nositelji zadovoljavaju konkretne kriterije kvalitete i inovativnosti u zdravstveno-turističkoj usluzi, imaju traženo razinu kvalitete vode, zraka i hrane, infrastrukture, ali i edukacije, obrazovanja, a tu su i korištenje suvremenih proizvoda zdravstvene industrije i IT sektora.

Riječ je o širem kontekstu destinacijskog upravljanja. Ideja je postaviti jasne parametre po kojima neka destinacija može dobiti Certifikat destinacije zdravlja i kvalitete života i koji se zapravo prvenstveno odnosi na kvalitetu života u samoj destinaciji što je značajno za lokalno stanovništvo.

Samim time destinacija postaje prepoznatljiva i na međunarodnom tržištu, pojasnio je predsjednik kvarnerskog Klastera zdravstvenog turizma.

Prosječna cijena sobe

Ove godine planu je prijava za financiranje, s time da je dio certifkata već u aktivnoj pripremi, pri čemu je nositelj projekta Klaster sa članicama. Unutar dvije do tri godine se očekuju i prve realizaciji, što, dodao je doc. dr. sc. Mozetič, puno znači u ovoj financijskoj omotnici.

Prof. dr. sc. Sandra Janković, dekanica FMTU-a, je, pak, govorila o benchmarkingu lječilišta i specijalnih bolnica te je, uz ostalo, kazala kako je iskorištenost kapaciteta ovih subjekata lani bila nešto ispod 2019. a cijene su bile više, iako i dalje niže od nekog prosjeka turističkog sektora.

Tako je prosječna cijena sobe u ovim objektima bila 526 kuna na Jadranu, što je za 120 posto više nego 2012. Isto tako, dekanica FMTU-a je pojasnila kako specijalne bolnice ostvaruju više cijene nego lječilišta, a subjekti na moru opet veće nego oni na kontinentu.

A u strukturi prihoda i dalje najveći udio čine prihodi od HZZO-a, dok 18 posto otpada od usluge na tržištu. Najveći dio prihoda je s osnove smještaja tako da postoji velik potencijal povećanja prihoda od usluga sporta wellnessa, rekreacije i ostalog.