Svega 58 posto studenata zna tko je nositelj izvršne vlasti u Hrvatskoj, a samo njih 24 posto odgovara točno na pitanje kolika je potrebna većina za formiranje Vlade, dok njih samo 23 posto zna da pravo EU-a ima primat nad pravom Hrvatske.

Dio je to poražavajućih rezultata istraživanja o ustavnoj pismenosti studentske populacije koje je obuhvatilo oko 1.700 primorsko-goranskih studenata, odnosno njih 10 posto. Svi podaci istraživanja, kaže prof. dr. Sanja Barić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, još nisu obrađeni, ali ipak ohrabrujući je podatak da 73 posto studenata smatra da im je važno bolje upoznati Ustav RH i temeljna pravna znanja, a 77 posto da je takva upoznatost važna za cijelo društvo, ne samo za njih osobno.

Zatvoreni krug

To istraživanje naslanja se na prethodno, koje je obuhvatilo nastavnike riječkih visokoškolskih ustanova povodom 30. godišnjice donošenja Ustava RH, a polazilo je od teze da je u Hrvatskoj podrazvijena politička kultura koja doprinosi nekvalitetnom djelovanju ustavne demokracije. S obzirom na poznatu poveznicu između građanske i ustavne pismenosti, gdje je druga temeljni sastojak prve, razvijen je opći mjerni okvir ustavne pismenosti i provedeno istraživanje ustavne pismenosti najobrazovanijih građana Rijeke, u kojem je sudjelovalo 44 posto ukupnog broja nastavnika Sveučilišta u Rijeci, Veleučilišta u Rijeci i Poslovne akademije Rijeka. Pokazalo se da postoji značajni interes za poznavanje sadržaja, djelovanja i tumačenje Ustava, ali i da se postojeće znanje ponajprije zadržava na razini osnova i općih znanja uz vrlo zabrinjavajuće nepoznavanje ustavnih refleksija na svakodnevni život društvene zajednice, kao i recentnu stvarnost. Eklatantni su primjeri da više od 46 posto ispitanika ne zna kako se formira vlada, preko 42 posto ne zna da je održan referendum o braku i 70 posto ispitanika ne zna da pravo EU-a ima primat pred pravom svake države članice, pa tako i Hrvatske.

– To je istraživanje provedeno 2020. godine, a kako su ispitanici izrazili potrebu da im djeca nauče temeljnu pravnu pismenost. U tri godine pripremili smo sve potrebno. Proveli smo fokus grupe, anketu među pravnicima u Hrvatskoj koji se bave djecom i mladeži, od Centara za socijalnu skrb, preko pravobraniteljskih institucija i sudova za mladež, do odvjetnika koji se bavi obiteljskim pravom ili maloljetničkom delikvencijom. Pripremili smo i kompetencijski okvir te izradili udžbenik za četrnaestogodišnjake i osamnaestogodišnjake, ako i prateće priručnike za nastavnike. Riječ je o nastavnom materijalu za 15 do 20 sati nastave koji se može koristiti na satovima razrednika ili pak geografije te politike i gospodarstva. Teme su prilagođene učenicima, a za nastavnike je sav materijal besplatan, objašnjava prof. dr. Barić.

Vrijedan projekt

Riječ je o udžbenicima od 180 stranica, a kako dodaje prof. dr. Barić pristup svom materijalu je otvoren. Osim na hrvatskom nastavni je materijal dostupan i na engleskom, talijanskom, portugalskom i francuskom, jer nastao je u okviru Erasmus+ projekta »Pravo u svakodnevici«, u kojem su sudjelovale institucije različitih europskih država. Riječ je o projektu koji doprinosi zajedničkim vrijednostima, građanskom angažmanu i sudjelovanju ističući osnovnu pravnu pismenost kao jednu od kompetencija potrebnih da pojedinac bude aktivan u svojoj demokratskoj zajednici na svim razinama. Naime, projekt vidi temeljnu pravnu pismenost i njezino promicanje u obrazovanju i drugim obrazovnim okruženjima kao preduvjet za kvalitetan demokratski sustav u EU-u i zemljama članicama. Koordinator projekta je Forum za slobodu odgoja, a navodeći kako je sav materijal distribuiran hrvatskim školama prof. dr. Barić kaže da će se završna konferencija projekta održati 27. rujna na Pravnom fakultetu u Rijeci.

– Konferencija je izazvala veliki interes nastavnika iz cijele Hrvatske, jer smo već zaprimili veći broj prijava, a sudjelovati se može i online. Za zainteresirane nastavnike održat će se i radionice uporabe materijala koje smo u okviru projekta izradili, zaključuje prof. dr. Barić.