Cijena sanacije sigurno neće biti mala, a na to treba još dodati i cijenu sanacije prometnice. Treba vidjeti i tko će snositi troškove, jer klizište se proteže mnogo šire od same ceste, sve do HEP-ove akumulacije Valići, kaže prof. dr. sc. Željko Arbanas s riječkog Građevinskog fakulteta
RIJEKA Klizište koje je uništilo cestu Grohovo-Lopača i dalje je aktivno, iako pokazuje znakove smirivanja, potvrdio je za Novi list prof. dr. sc. Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta u Rijeci, kojega je Rijeka promet angažirao za ispitivanje klizišta, o čijim rezultatima će uvelike ovisiti i planovi za sanaciju.
Klizište koje je doslovce odnijelo dionicu ceste Grohovo-Lopača u dužini 150 metara jedno je od većih koji su se u zadnje vrijeme pojavili u Hrvatskoj, a uzrokovano je dugotrajnim kišama. Dobra vijest je, prema profesoru Arbanasu, to što je klizanje tla sve sporije što ukazuje na zaustavljanje klizanja, no zbog veličine klizišta njegova bi sanacija, a potom i sanacija prometnice, mogla predstavljati velik izazov, posebno u financijskom smislu.
Moguće i preprojektiranje
Utvrditi razmjere
– Cijena sanacije sigurno neće biti mala, a na to treba još dodati i cijenu sanacije prometnice. Treba vidjeti i tko će snositi troškove sanacije, jer klizište se proteže mnogo šire od same ceste, sve do HEP-ove akumulacije Valići, kaže Arbanas.
Lani tisuću klizišta
– U dolini Rječine kroz povijest je bilo i daleko većih klizišta od ovoga, koje je zapravo tek manje klizište unutar tih velikih umirenih klizišta, kaže Arbanas.
Klizište na cesti Grohovo-Lopača ne predstavlja veliku opasnost za stanovništvo, no ta je prirodna pojava po razmjerima šteta i broju stradalih u svijetu druga po redu, odmah iza potresa, a ispred poplava, tsunamija i ostalih katastrofa.
– Dva su glavna uzroka nastanka prirodne nepogode klizanja tla. Prvi je voda, odnosno kiša ili topljenje snijega, a drugi su potresi. Kod nas su glavni uzročnici kiša i topljenje snijega. Na riječkom području to je u prvom redu kiša, kao i u ovom konkretnom slučaju, pri čemu do pojave klizišta dolazi nakon dugotrajnih oborina. Obilna, ali kratkotrajna kiša neće prouzročiti pojavu klizišta, nego se javljaju kao posljedica dugotrajnih kiša i zasićenja tla vodom. Hrvatska nije jako ugrožena klizištima kao neke druge zemlje, ali je njihova pojava sve češća pa ih je tako prošle godine zabilježeno oko tisuću koja su izazvala veliku materijalnu štetu, kaže Arbanas.
U neposrednoj blizini klizišta zbog kojeg je zatvorena cesta Grohovo-Lopača, prije tri godine klizište je progutalo oko 25 metara dug dio ceste Drenova-Grohovo, kojom je prometovanje bilo onemogućeno puna četiri mjeseca.
