RIJEKA – Hrvatska uvodi euro 1. siječnja 2023., što je proces koji zahtijeva brojne prilagodbe i promjene poslovnih procesa, pa je Europe Direct Rijeka jučer organizirao radionicu o uvođenju eura, u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvom financija.

Manji kaskaju

Radionica je održana u riječkoj gradskoj vijećnici, interes je bio dosta velik, prijavilo se 90 osoba, a rečeno je da će ovakvih radionica biti još. Amalia Jurin iz Ministarstva financija kaže da u zadnja dva tjedna provode ove edukacije diljem Hrvatske kako bi poduzetnike, OPG-ovce i obrtnike upoznali s aktivnostima koje ih očekuju, a tiču se uvođenja eura.

Odaziv poduzetnika bio je velik, prijavilo ih se čak 90 / Foto V. KARUZA

– Određen je fiksni tečaj konverzije od 7,5345 kuna za euro, kreće dobrovoljno dvojno iskazivanje cijena, neki trgovački lanci s tim su već krenuli, dok s 5. rujna ide obveza dvojnog iskazivanja cijena. Najintenzivnije pripreme tek su počele. Imamo osjećaj da još do prije dva tjedna neki nisu ni bili toliko svjesni, odnosno bili su dosta skeptični hoćemo li zaista uvesti euro 1. siječnja 2023. Veće kompanije su se pripremale, manji nešto kaskaju. Sada je na svim poljima sve definirano, potrebna je informatička i računovodstvena prilagodba, a najzahtjevnije će biti razdoblje dvojnog optjecaja prvih 14 dana iduće godine kada će se plaćati u kunama i eurima. Trgovci se tog razdoblja najviše plaše, stoga je bitno da se educiraju ljudi koji rade na blagajnama, za rad s novcem, da ih se pripremi, upozna s novčanicama i kovanicama eura i drugo, ističe Jurin. Lucija Sušić iz Ministarstva gospodarstva kaže da je, nakon što je stigla službena odluka Vijeća EU-a da uvodimo euro kao službenu valutu, za gospodarstvenike sada jako važno dobro se pripremiti za obvezno dvojno iskazivanje cijena koje počinje 5. rujna ove i traje do 31. prosinca iduće godine.

– Veliki je odaziv poduzetnika, i u ovim edukacijama po gradovima, i kroz webinare i seminare unazad pola godine. Pitanja je najviše u području računovodstva jer je u tom dijelu najzahtjevnija prilagodba koja se oslanja na konkretan informacijski sustav koji također treba prilagoditi. Dosta je pitanja oko dvojnog iskazivanja, što ono točno obuhvaća, koje su izimnke itd. Uglavnom, ono mora biti jasno vidljivo i čitljivo za potrošača, da ga ne dovodi u zabludu. Mora biti u prodajnim prostorima, a obuhvaća i internet-trgovinu, trgovinu na daljinu, oglašavanje, tako da potrošač u svakom trenutku ima informaciju koliki je omjer kune i eura, opisala je Sušić.

Inflatorni pritisci

Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije kazala je da su iskustva drugih vrlo pozitivna.

– Ljudi se najviše boje utjecaja na povećanje cijena zbog zaokruživanja i slično, no iskustva drugih pokazuju da je efekt eura na cijene bio tek od 0,2 do 0,4 postotna boda od inflacije. Percepcija građana je drukčija jer najviše vide one usluge kod kojih je zaista i došlo do povećanja cijena, pa zato sada još više pazimo upravo na te cijene. To su kafići, kemijske čistionice, frizeraji, restorani, gdje su neki naprosto iskoristili priliku i onda se to jako primijeti, dok se manje primijeti da se većina drugih cijena zbog konkurencije još i smanjila, kaže Cuculić Župa. No, ističe, sada kada Hrvatska uvodi euro, inflacija je općenito visoka, pri čemu se inflatorni pritisci i dalje očekuju.

– Cijene neće porasti zbog samog uvođenja eura. Tu i tamo će netko možda iskoristiti priliku, no to neće biti neki veći učinak. Ali, kako će cijene zbog inflacije rasti, bojim se da će većina ljudi za to kriviti euro, koji s tim nema nikakve veze, kaže Cuculić Župa.