RIJEKA – Istra je po kapacitetima i ostvarenom turističkom prometu bila i ostala najjača turistička regija u Hrvatskoj. Kvarner je po brojkama godinama bio drugi, no podaci iz eVisitora pokazuju kako su se na drugom mjestu ipak dogodile rošade te da je kvarnerska regija po fizičkim brojkama posljednjih godina pala na treće mjesto, dok je druga Splitsko-dalmatinska županija. Što nužno i nije loše, pogotovo u kontekstu održivog turizma, odnosno činjenice da stalan rast broja turista, pogotovo u samoj špici sezone, dugoročno nije nikakva solucija. Dapače, u konačnici srozava destinaciju, a i kvalitetu života lokalnog stanovništva.

Kvaliteta, a ne masovnost

Gdje je dakle Kvarner u odnosu na druge turističke regije na Jadranu? Još uvijek u samom vrhu, tim više što se destinacija nastoji profilirati po kvaliteti, a ne po masovnosti. Posljednji podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ), naime, pokazuju kako je u prvih sedam mjeseci u Istri boravilo skoro 3 milijuna turista i ostvaren je fizički promet veći od 16 milijuna noćenja. Na drugom je mjestu, dakle, Splitsko-dalmatinska županija s oko 2,1 milijun dolazaka i 10,5 milijuna noćenja. Kvarner je odmah iza s oko 300.000 turista manje i 9,7 milijuna noćenja, iz čega bi se dalo zaključiti da se turisti u ovoj dalmatinskoj županiji zadržavaju oko 5 dana, a na Kvarneru 5,4 dana, dakle, prosječno nešto malo duže. Na četvrtom je mjestu Zadarska županija, međutim s mnogo manje gostiju, nešto manje od 1,2 milijuna, a oko 1,15 milijuna je imala peta Dubrovačko-neretvanska županija.

Isti je poredak bio i u samom srpnju, s time da su i Istra i Splitsko-dalmatinska županija prešle milijun turista, ali je Istra imala 160.000 turista više, ali i gotovo dva milijuna noćenja više. Kvarner je prošlog mjeseca posjetilo 780.000 turista koji su ostvarili 5,3 milijuna noćenja, što je za samo pola milijuna manje od Splitsko-dalmatinske županije.

Zanimljivo je i kako stoje kvarnerske destinacije u odnosu na druge destinacije na Jadranu. Tako, primjerice, ovi podaci ukazuju da je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja, u top 10 destinacija koje su imale najveći promet, i to zajedno komercijalni i nekomercijalni, dakle, s uključenim vikendašima, bio jedino Mali Lošinj. Na prvom je mjestu Rovinj, slijedi Dubrovnik, pa Poreč, dok je Mali Lošinj kao jedini kvarnerski predstavnik na desetom mjestu. Ispred njega su i Zadar i Zagreb. Pri tome je zanimljivo kako kvarnerskih predstavnika nema na listi Top 10 destinacija s najvećim bojem stranih noćenja, međutim, situacija je drukčija po pitanju domaćeg turizma. Naime, na ljestvici Top 10 destinacija koje su u sedam mjeseci imale najviše noćenja, zajedno u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju, nalaze se dvije kvarnerske destinacije, Crikvenica i Mali Lošinj. Konkretno, Crikvenica je s oko 260.000 domaćih noćenja na treće mjestu, iza prvog Vira i drugog Zagreba. Mali Lošinj je s oko 171.000 na četvrtom mjestu.

Hoteli i kampovi

Što se tiče hotelskog smještaja, Kvarner ima tek jednog predstavnika na listi deset destinacija s najviše noćenja ostvarenih u hotelima. Riječ je o Opatiji koja je s oko 470.000 hotelskih noćenja na šestom mjestu. Prvi je Poreč, drugi Dubrovnik, a treći Zagreb. Iza Opatije su, primjerice, Labin, Zadar, Split i Pula.

Po pitanju kampinga, Istra je daleko najjača destinacija s obzirom da na nju otpada polovica svih kamping kapaciteta u Hrvatskoj, dok je Kvarner na drugom mjestu. Tako na listi 10 destinacija s najviše noćenja u kampovima u prvih sedam mjeseci nema dalmatinskih predstavnika. Najjužnija je Novalja na osmom mjestu. Tu su još i šesti Mali Lošinj te deveti grad Krk.

Posebna priča je, pak, privatni smještaj koji generira najveći broj noćenja. Naime, najveći promet u privatnom smještaju je imao do kraja srpnja Split. Slijede ga Dubrovnik, Zadar te Crikvenica kao četvrta najjača destinacija po pitanju noćenja ostvarenih u privatnom smještaju. Na listi top 10 je od kvarnerskih predstavnika još samo Rab, i to na desetom mjestu. S time da su u HTZ-u napravili i rang listu destinacija koje imaju najveći broj prijavljenih noćenja u nekomercijalnom smještaju. S time da je to vrlo »sklizak« teren jer se radi o vikendašima koji se ni ne prijavljuju, a ustvari se i ne radi o klasičnom turističkom prometu, već svojevrsnoj prijavi boravka. Vir i dalje drži neslavno prvo mjesto, no zanimljivo je da je na drugom mjestu jedan kvarnerski predstavnik, i to Dobrinj. Iako su na Viru u sedam mjeseci prijavili više od milijun nekomercijalnih noćenja, a u Dobrinju oko 184.000. Na četvrtom je mjestu Malinska-Dubašnica, slijedi na petom Crikvenica, a na šestom Mali Lošinj. Tu su još i Novalja, Vodnjan, Kolan i Pašman. Začuđuje ustvari da gotovo i nema dalmatinskih destinacija jer teško je povjerovati da ondje vikendaša nema. Realnije je zaključiti kako se i ne trude prijaviti ljude u svojim vikendicama.