Povodom obilježavanja Dana darovitih učenika u Rijeci se ovoga tjedna održava deseti jubilarni TjeDAN ZA DARovitost koji će u brojne riječke škole, vrtiće i obrazovne i kulturne ustanove donijeti zanimljiv i bogat program, a u centar zbivanja staviti upravo darovitu djecu.

U okviru TjeDNA ZA DARovitost, koji se održava u organizaciji Centra za poticanje darovitosti Rijeka i surorganizaciji s Gradom Rijeka, Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo, ovoga će se tjedna, sve do nedjelje 26. ožujka, održati više od četrdeset različitih predavanja, radionica, igraonica, predstavljanja i stručnih skupova, a osnovni cilj svih događanja je upoznati i senzibilizirati javnost za potrebe darovitih.

– Naime, često se misli da će se daroviti sami snaći i da nema potrebe za jačanjem njihovih mogućnosti i poticanjem za rad, stoga je naš cilj upravo osvijestiti pojedince i javnost, a naročito stručnu, na prava darovite djece i odgojno-obrazovne potrebe koje proizlaze iz njihovih specifičnih osobina, kazala je danas Antonia Ćurić, predsjednica riječkog Centra za poticanje darovitosti te dodala kako je ovogodišnje izdanje manifestacije posvećeno dugogodišnjoj predsjednici i osnivačici Centra dr. sc. Jasni Arrigoni koja je inicirala obilježavanje Dana darovitih učenika u Rijeci.

Ovogodišnjim programom žele prikazati dobre primjere prakse te učiteljima i odgajateljima dati pokazati kako u svojim institucijama mogu raditi s darovitom djecom, a razne aktivnosti pripremili su i za roditelje te djecu koja potencijalno jesu darovita.

Smjernice za rad

U sklopu ove manifestacije, na sam dan obilježavanja darovitih učenika danas je u Gradskoj vijećnici održan i okrugli stol namijenjen odgojno-obrazovnim djelatnicima u čijem su fokusu bile Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo u listopadu prošle godine.

Okrugli stol moderirala je Barbara Rončević Zubković s Odjela za psihologiju riječkog Filozofskog fakulteta, a na njemu su sudjelovali Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Željko Rački s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku koji je sudjelovao u radnoj skupini za izradu smjernica, a pridružio se putem video poziva te Nada Kegalj i Aleksandra Smolčić, stručne suradnice iz OŠ Podmurvice i OŠ Srdoči koje su uključene u rad s darovitima.

– Smjernice koje smo dobili nisu pravilnik ili zakon te nemaju obvezujuću funkciju, ali s obzirom da su propisane od strane ministarstva, za očekivati je da će ih škole početi primjenjivati.

Mislim da bi svakako trebalo donijeti promijene i bolju perspektivu kako bi se darovita djeca identificirala te da im se prilagodi poučavanje i uopće zadovoljenje njihovih posebnih obrazovnih potreba jer oni, kao i djeca s teškoćama, pripadaju skupini djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Uglavnom na razini entuzijazma

Ono što je činjenica jest da rad s darovitima uglavnom funkcionira na razini entuzijazma pojedinih ljudi, psihologa ili nastavnika.

Općih smjernica koje bi dale uputu na što obratiti pažnju, kako identificirati djecu te što konkretno raditi u smislu razlikovnog, individualiziranog kurikuluma nije bilo, a nove smjernice daju vrlo širok okvir za rad s darovitima rekla Rončević Zubković objašnjavajući da nove smjernice daju vrlo širok okvir za rad s darovitima, od općih načela vrijednosti preko identifikacije, pružanja odgojno-obrazovne podrške, praćenja i vrednovanja do uloge pojedinih dionika odgojno-obrazovnog procesa poput nastavnika, psihologa i pedagoga, a na kraju sugerira i moguće oblike suradnje s roditeljima i skrbnicima.

Postojanje smjernica pozitivnim je ocijenila i Nada Kegalj, psihologinja iz Osnovne škole Podmurvice, ali smatra kako bi se u radu s darovitom djecom trebalo usmjeriti i na druge vrste inteligencije, a ne samo na kognitivnu te bi se u rad trebalo uključiti i ostale učenike.

Stvoriti dobru klimu u školi

– U našoj školi već nekoliko godina aktivno se bavimo ovom temom te provodimo i uključeni smo u različite međunarodne projekte, polazimo radionice i edukacije.

Mislim da je najvažnije stvoriti dobru klimu u školi te osvijestiti i potaknuti učitelje da kada obogaćuju svoj program da se osvrnu i na rad s darovitima.

Također, smatram da u njega trebaju uključiti i ostale učenike jer inteligenciju treba povećavati svima, kazala je Kegalj dodajući kako se u zadarskim školama provodi kvalitetan europski projekt “Zadar za darovite” u sklopu kojih nastaju uspješni individualni kurikulumi za djecu, a smatra da bi tako nešto dobro došlo i Rijeci u kojoj kvaliteta rada s darovitom djecom ovisi od škole do škole.