Počeo novi sustav individualnog odvoza otpada u Rijeci: 'Bojimo se da će sad još više smeća završiti u prirodi'

Ika Maričević iz Drage svoje je spremnike privezala za ogradu / Snimio Marko GRACIN

Novi sustav, u kojem se naplaćuje odvoz miješanog komunalnog otpada kroz mjerenje frekvencije pražnjenja i obujma otpada, mogao bi rezultirati time da neodgovorni pojedinci nekontrolirano odbacuju smeće u prirodi, kažu naši sugovornici s Orehovice, iz Pašca, Svilnog, Drage i Svetog Kuzma

povezane vijesti

RIJEKA – Nakon osam općina i gradova iz riječkog prstena, s prvim danima ove godine sustav individualiziranog prikupljanja otpada, po sistemu »koliko puniš, toliko plaćaš«, započeo je i na području grada Rijeke. Prvi Riječani koju su obuhvaćeni ovom uslugom stanovnici su rubnih dijelova grada, preciznije mjesnih odbora Orehovica, Pašac, Svilno, Draga i Sveti Kuzam, a idući na potezu je zapadni dio grada – Srdoči, Pehlin, Grbci i Gornji Zamet. Plan je komunalaca u »Čistoći« da u narednih godinu i pol dana sukcesivno obuhvate sve dijelove grada, od periferije do centra.

Na licu mjesta provjerili smo kako su novi sustav odvoza otpada prihvatili sami građani. Ako je vjerovati onome što smo imali prilike od njih čuti, ne bi smjelo biti većih problema, barem kada je u pitanju samo selektiranje otpada, jer kako su nam naveli više-manje svi naši sugovornici, i dosad su nastojali odvajati plastiku, papir i metal i bacati ih u za to predviđene kontejnere. No, ono što ih brine jest da bi novi sustav u kojem se naplaćuje odvoz miješanog komunalnog otpada kroz mjerni sustav frekvencije pražnjenja i obujma otpada mogao prouzročiti da neodgovorni pojedinci nekontrolirano odbacuju smeće u prirodi.

Individualni spremnici različitih boja bit će sve češća slika i u riječkim naseljima / Snimio Marko GRACIN

Nadzemni spremnici za kuće s više od četiri stana

Kao što je poznato, u novom sustavu prikupljanja otpada postoje dvije kategorije objekata koje se razlikuju prema načinu podjele spremnika. Za razliku od individualiziranih spremnika koji se dodjeljuju obiteljskim kućama i objektima do četiri stana, kod višestambenih objekata predviđeno je postavljanje nadzemnih spremnika velikih kapaciteta, od dva do četiri kubična metra kojima će korisnici moći pristupiti pomoću kartice ili ključa. U drugom valu obuhvata, na područjima mjesnih odbora Srdoči, Pehlin, Grbci i Gornji Zamet određene su 52 lokacije za postavljanje nadzemnih spremnika na površinama javne namjene, a završetak svih potrebnih radova za njihovo postavljanje očekuje se do konca ovog mjeseca tako da je uvođenje novog sustava na tom dijelu Rijeke najavljeno za veljaču.

Ulični kontejneri

Tome u prilog govore i pojedini slučajevi gdje su žitelji okolnih općina i gradova, u kojima je prvo zaživio novi Čistoćin sustav prikupljanja otpada, koristili priliku da je u Rijeci sve još »po starom«, pa su umjesto u indvidualizirani kućni spremnik, vrećice sa smećem automobilom dovozili do Rijeke i najbližeg uličnog kontejnera.

– Ne znam što bih vam rekao, osim da se nadam da će to funkcionirati u praksi. Bojim se da selektiranje otpada nije nešto što je prijemčivo našem mentalitetu, pa bi sve to moglo izroditi nekontroliranim odbacivanjem vrećica svugdje po prirodi što zasigurno nije nešto što želimo vidjeti. Osim toga, s obzirom na raspored odvoza koji smo svi dobili na svoje adrese, a u kojem je »zeleni« spremnik predviđen za pražnjenje jednom tjedno, pitam se kako će biti u ljetnim mjesecima kad žega intenzivira neugodne mirise, a moraš ga držati u dvorištu kuće, kazao nam je stanovnik ulice Tijani u Dragi Davide Gugić.

S obzirom na naš mentalitet nadam se da će to funkcionirati – Davide Gugić iz Tijani / Snimio Marko GRACIN

S obzirom na to da smo vozeći kroz Dragu na više mjesta uočili stare kontejnere uz rub ceste, Gugić navodi da su one u blizini njegove kuće odvezli prekjučer, u ponedjeljak. Njegova susjeda, vremešna Ika Maričević svoja je tri spremnika, zeleni, žuti i plavi, privezala uz ogradu kuće jer ih je zadnja bura raspuhala po dvorištu. Kaže da žuti spremnik, koji je predviđen za odlaganje plastike, metal i višeslojnu ambalažu neće uspjeti napuniti godinu dana jer živi sama, ali da će zbog medicinskih pomagala koje koristi, zeleni spremnik za miješani otpad učas biti pun.

Divlji deponiji

Stanovnicu Svetog Kuzma Anku Kerik zatekli smo ispred obiteljske kuće, taman je čekala velečasnog za blagoslov kuće. Veli nam da je individualizirane spremnike dobila još prije nekoliko mjeseci. Trenutno ih drži iza kuće što znači da će ih u dane odvoza morati dovlačiti na cestu. Ni ona ne vidi priblem u selektiranju otpada, kaže i da se dosad nastojala toga pridržavati, naročito kad je plastika i staklo u pitanju.

Ne vidim nikakav problem u novom sustavu – Anka Kerik iz Svetog Kuzma / Snimio Marko GRACIN

Dovlačenje na cestu spremnika moglo bi biti problem na Grobničkoj cesti, odnosno Orehovici, naročito kod onih obiteljskih kuća do kojih se stiže stepenicama. Upozorio nas je na to Domagoj Bistrović, koji je za prvu ruku bušenjem plastičnih spremnika, provlačenjem metalne žice i ugradnjom lokota otklonio mogućnost da netko drugi može u njih odbaciti otpad s obzirom na to da su postavljeni na parkiralištu, uz cestu odmah ispod obiteljske kuće njegovih roditelja. S vremenom će, veli nam, taj sistem osiguranja još doraditi. I on je iskazao strahovanje da bi uvođenje novog sistema prikupljanja i naplate otpada mogao izroditi pojavom divljih deponija.

Domagoj Bistrović s Orehovice svoje je kante zaključao lokotom / Snimio Marko GRACIN

Malo dalje, na adresi Grobnička cesta 29 i 31 zatekli smo Danicu Stupičić i Maricu Gajić. Na dvorišu napuštene kuće, odmah do njihovih, zatekli smo dva »paketa« individualiziranih spremnika, po dva za miješani, dva žuta i dva plava za papir i karton. Ni ove naše sugovornice ne vide nikakav problem u selektiranju otpada, navode da su to nastojale činiti i dosad, ali im je ostao nejasan broj dodijeljenih spremnika s obzirom na to da, prema kazivanju Marice Gajić, u zgradi u kojoj živi postoji još pet stanova što se na prvi pogled s ceste ne čini.