Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Sveučilište u Rijeci jedan je od partnera Instituta za društvena istraživanja, nositelja projekta čija realizacija počinje 23. kolovoza. Istraživanje s 438.000 kuna financira Hrvatska zaklada za znanost.
povezane vijesti
RIJEKA – Hrvatska zaklada za znanost s gotovo pola milijuna kuna financirat će projekt »Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane COVID-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj«. Riječ je o projektu čiji je nositelj Institut za društvena istraživanja, a jedan od partnera je i Sveučilište u Rijeci.
Miješani model
Najavljući kako projekt započinje 23. kolovoza, ravnatelj Instituta i voditelj projekta Boris Jokić, kaže da je ukupan iznos projekta 438 tisuća kuna, a u projekt su s riječkog Sveučilišta uključene prof. dr. Vesna Kovač i dr. Ivana Miočić s Filozofskog fakulteta.
– Ovim projektom uspostavlja se sustav znanstvenog praćenja učinaka pandemije i potresa na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Korištenjem sekvencijalnog istraživanja miješanog modela koje sadrži opsežnu kvantitativnu dionicu u dva istraživačka vala, odnosno proljeće 2021. godine i proljeće 2022. godine, te značajnu kvalitativnu istraživačku dionicu, projekt za osnovni cilj ima osigurati valjanu empirijsku osnovu za razumijevanje prirode i razine promjena u praksama i procesima učenja, poučavanja i vrednovanja uzrokovanih pandemijom i potresima te praćenje učinaka tih promjena na obrazovno iskustvo, dobrobit i aspiracije učenika različite dobi.
Osamdeset škola uključeno u istraživanje, uživo ili onlineU istraživanje je uključeno 80 škola, među kojima i one iz Primorsko-goranske županije, a uz kvantitativno istraživanje koje se provodi putem posebno kreiranog upitnika provest će se i ono kvalitativno. U kvalitativnoj istraživačkoj dionici sudjelovat će poduzorak škola koje će sudjelovati u kvantitativnoj istraživačkoj dionici. Škole će biti izabrane prigodno s obzirom na različite obrazovne pokazatelje utvrđene kvantitativnom istraživačkom dionicom i postojeće socio-ekonomske podatke kao što su razina razvijenosti školske lokacije i obrazovni status roditelja učenika. U ovom dijelu istraživanja planira se sudjelovanje 20 osnovnih i 20 srednjih škola. Ovisno o epidemiološkoj situaciji u trenutku provedbe istraživanja, kvalitativna istraživačka dionica bit će provedena uživo ili online, pomoću aplikacija za videokonferencije. Taj dio istraživanja provodit će se kroz individualne razgovore i fokus grupe u kojima će sudjelovati učenici, roditelji te prosvjetni djelatnici. |
Osim toga, projektom se osigurava osnova za donošenje na podacima informiranih obrazovnih politika te pruža mogućnost prikupljanja i dijeljenja iskustava i primjera dobre prakse između različitih škola, kaže Jokić.
Ujedno najavljuje da će s početkom projekta biti objavljeni podaci prvog istraživanja, provedenog ovog proljeća, u kojem je sudjelovalo 30 tisuća hrvatskih učenika te 5 tisuća nastavnika.
– Organizacijske promjene izazvane pandemijom djelovale su na gotovo sve ključne aspekte obrazovnog procesa, prije svega na razinu usvojenih znanja i vještina učenika, izvedbu kurikula na različitim razinama, pristupe vrednovanju i ocjenjivanju, promjenu okružja učenja i podrške učenicima.
Uz pandemiju, na odgojno-obrazovni proces za velik dio škola i učenika u Hrvatskoj utjecali su i razorni potresi u ožujku i prosincu 2020. godine. Promjene u odgojno-obrazovnim procesima slijedom ovih jedinstvenih događaja potencijalno su imale, a vjerojatno će imati i u budućnosti, izrazite posljedice na obrazovno i životno iskustvo učenika različite dobi i njihovu psihosocijalnu dobrobit kao i onu zaposlenih u odgojno-obrazovnim ustanovama, pojašnjava Jokić.
Motivacija učenika
Projektom se želi mapirati promjene u organizaciji odgojno-obrazovnih procesa izazvanih pandemijom COVID-19 u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju Hrvatske te identificirati organizacijske pristupe koji su povezani s većom otpornošću ili ranjivošću učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika, kao i utvrditi jesu li i u kojoj mjeri organizacijske promjene izazvane pandemijom utjecale na stjecanje predmetnih i općih obrazovnih kompetencija iz perspektive učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika te na obrazovna postignuća učenika iskazana u nacionalnim populacijskim podatcima.
Također, jesu li te promjene utjecale na motivaciju učenika za učenje i navike učenja te na psihosocijalnu dobrobit učenika različitih dobnih skupina, ali i na učeničke obrazovne aspiracije i orijentaciju prema budućnosti.
– Istražit će se i percipirani utjecaj promjena u organizaciji odgojno-obrazovnih procesa izazvanih pandemijom na obrazovna iskustva, dobrobit i obrazovne aspiracije učenika s teškoćama, učenika iz obitelji nižeg socio-ekonomskog statusa te darovitih učenika, kaže Jokić.
