RIJEKA  Ploviti se mora! Dokazali su to svojim primjerom sudionici regate tradicijskih barki na jedra u akvatoriju riječke luke. “Ples” jedara koji je krenuo ispred Gata Karoline Riječke bio je, naime, vrhunac 11. Kvarnerskog festivala mora i pomorske tradicije Fiumare 2024., a koji je danas priveden kraju brojnim događanjima. Iako je uporna kiša donekle pokvarila gušt, prekrasne stare barke na jedra ponovno su ukazale na bogatu tradiciju pomorstva ovog kraja. Prema riječima Roberta Mohovića, predsjednika Organizacijskog odbora Festivala, na regati su svoje umijeće pokazali sudionici iz Istre, s liburnijskog područja, Bakra, Malinske… Današnji je finale Festivala, pak započeo već u prijepodnevnim satima kada su roditelji s djecom mogli sudjelovati u jedrenju i veslanju tradicijskim barkama, a bile su tu i radionice za mališane s temom mora i morskih motiva.

Inače, novost ovogodišnjeg izdanja Festivala Fiumare bilo je održavanje konferencije “15 godina sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i Istri i 10 godina rada i djelovanja Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre”

Snimio Vedran KARUZA

– Uspjeli smo organizirati prvu hrvatsku konferenciju o revitalizaciji pomorske baštine i jednu posebnu izložbu na postamentima na Korzu. Organizatori su Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre, te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, uz suorganizatore Primorsko-goransku županiju, Grad Rijeku, TZ Kvarnera, TZG Rijeke i Lučku upravu Rijeka. Sve je ustvari počelo 2009. okruglim stolom na sajmu nautike u Rijeci gdje smo postavili ciljeve koji su se kasnije počeli realizirati. Te je godine bila održana regata u Mošćeničkoj Dragi te sve je skupa dosta odjeknulo tako da smo nakon toga pozvani na okrugli stol u Rijeku i ovdje ustvari postavili temelje za dalje. Moram priznati, bili smo malo skeptični hoćemo li uspjeti, međutim, već 2011. smo organizirali manifestaciju Oživimo Mrtvi kanal, a 2012. smo počeli s Fiumare, dok su 2015. počeli i prvi projekti sufinancirani iz EU sredstava, kazao je Mohović. Jedan od najznačajnijih uspjeha bilo je očuvanje starih tradicionalnih barki kao i njihova obnova, kao i osvješćivanje ovdašnjih ljudi o pomorskoj tradiciji Kvarnera i Istre, a čiji su dio i male tradicijske barke.

Među onima koji rade na njihovu očuvanju, a i koji su se jučer okušali u regati u riječkoj luci, su i članovi udruge Lovanska lantina. Ivica Grbac iz ove udruge, kazao je kako je iz Lovrana stiglo šest barki, i to kvarnerski i lovranski guci.

– Lovran ima najviše barki od svih udruga i imamo sreću da su s nama još uvijek brodograditelji koji nam obnavljaju barke i prenose to znanje. Velika im hvala na tome, kazao je Grbac te dodao kako jedrenje na tradicijskoj barki, iako se čini jednostavno, ipak traži priličnu vještinu.