RIJEKA – Rak debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka smrtnosti od malignih bolesti u Hrvatskoj, zbog čega se odlukom Hrvatskog sabora iz 2022. godine ožujak obilježava kao Nacionalni mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva. Prema posljednjim podacima, godišnje u Hrvatskoj od raka debelog i završnog crijeva oboli oko 3.600 osoba. Bolest je češća kod osoba starije životne dobi, međutim, posljednjih godina uočavamo sve veći broj oboljelih u dobnoj skupini od 30. do 50. godine. Pritom, kolorektalni karcinom nije rijedak ni u populaciji od 20. do 30. godine života.

Stoga je, kako kaže prof. dr. Ivana Mikolašević, predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva i predstojnica Klinike za tumore Kliničkog bolničkog centra Rijeka, važno potaknuti građane, posebice one u rizičnim skupinama, na redovne preglede i usvajanje zdravih životnih navika.

– Rana detekcija ključna je u borbi protiv raka debelog crijeva. Redovitim pregledima možemo smanjiti smrtnost i poboljšati kvalitetu života građana, smanjiti troškove liječenja i ubrzati povratak bolesnika svakodnevnom životu i radu, kaže Mikolašević najavljući javnozdravstvenu kampanju »Plavi ožujak – pregledaj se za život!«, čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Ivana Mikolašević / Foto Ana KRIŽANEC

Smanjiti stigmu

Kroz edukaciju i motiviranje građana na preventivne preglede, kampanja nastoji smanjiti stigmu oko ove bolesti i povećati broj preventivnih kolonoskopija. Kampanja je usmjerena na građane svih dobnih skupina, s posebnim naglaskom na osobe starije od 50 godina, one s obiteljskom anamnezom raka debelog crijeva te osobe koje vode nezdrav način života.

– Probavna cijev kod čovjeka sastoji se od jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva. Završni dio probavne cijevi čine debelo crijevo prosječne duljine 1,7 do 1,8 metara i rektum prosječne duljine od 15 do 18 centimetara. Kolorektalni karcinom ili rak debelog crijeva bolest je koja rezultira nekontroliranim rastom abnormalnih stanica koje potječu iz kolona ili rektuma. Nakupljanje genetskih mutacija, bilo stečenih ili naslijeđenih, dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična, objašnjava Mikolašević, naglašavajući kako kod otkrivanja kolorektalnog karcinoma i tretiranja u ranoj fazi, dok je tumor lokaliziran u probavnoj cijevi, postotak izlječenja ostaje vrlo visok te u petogodišnjem praćenju iznosi oko 90 posto. No, jednom kada karcinom probije vanjski zid crijeva i zahvati limfne čvorove situacija se bitno komplicira. Tada ovisno o stupnju progresije tumora petogodišnje preživljavanje varira od 65 posto do devet posto.

Rizik s godinama

Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje. Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u devet od 10 slučajeva. Stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede.

– Što ranije otkrivanje raka debelog crijeva testiranjem stolice na prisutnost golim okom nevidljive krvi, odnosno okultno krvarenje, te kolonoskopijom, spašava živote. Naš cilj je razbiti strah i stigmu oko ovog pregleda te potaknuti građane da brinu o svom zdravlju. Preventivni pregledi su najbolji način borbe protiv raka debelog crijeva. U Hrvatskoj od 2008. traje Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života te dulje preživljavanje, odnosno doživljavanje očekivane dobi. Program probira i ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50. do navršene 74. godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici svake dvije godine. Tim pregledom moguće je ujedno uzeti uzorak tkiva za analizu i ukoliko se otkrije polip, odstraniti ga, čime se sprječava nastanak raka, ističe prof. dr. Goran Hauser, predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka i dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci te član Upravnog odbora Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Goran Hauser / Foto Vedran KARUZA

Važna podrška

Nažalost, u našoj populaciji rak debelog crijeva često se ne otkriva u ranim fazama te svega 18 posto bolesnika ima rak u početnoj fazi, u 29 posto slučajeva rak se već proširio u limfne čvorove, dok su kod 17 posto bolesnika već prisutne metastaze u udaljene organe. Kako poručuje prof. dr. Marko Zelić, pročelnik Zavoda za digestivnu kirurgiju KBC-a Rijeka, preporuka je da sve osobe starije od 50 godina života naprave kolonoskopiju, a one koje u obitelji imaju slučajeve kolorektalnog karcinoma i deset godina ranije.

– Kirurško liječenje je najčešća metoda liječenja raka kolona u svim fazama. Ukoliko je rak otkriven u vrlo ranoj fazi, čemu težimo, sama dijagnostička pretraga odnosno kolonoskopija može biti i definitivan zahvat budući da tada liječnik odstrani tumor koji je u samom začetku. Ukoliko se radi o višem stadiju tumora, liječnik će odstraniti rak i dio zdravog tkiva koji ga okružuje jer je uz tumor potrebno odstraniti i limfne puteve koji su najčešće, ali ne isključivi, način širenja tumora. Ovakve resekcije ubrajaju se u velike kirurške zahvate, pogotovo kod tumora u višem stadiju kada je oporavak značajnije dugotrajan i teži. Današnje metode kirurškog liječenja minimalno invazivnim pristupom, bez reza na trbuhu, značajno ubrzavaju oporavak bolesnika s manjim bolovima, ranijom mobilizacijom i ranijm otpustom. To rezultira i ranijim započinjanjem sistemske onkološke terapije, što u konačnici dovodi i do boljeg ukupnog izlječenja. Suvremeno liječenje kolorektalnog karcinoma ne zasniva se samo na resekciji, odnosno odstranjenju zahvaćenog dijela crijeva. Izrazito je važno da bolesnik bude pripremljen za operativno liječenje, ali i za liječenje sistemskom ili lokalnom kemoterapijom ili imunoterapijom, s ili bez istodobne radijacije. Zato je važno da od trenutka postavljanja dijagnoze u bolesnikovo liječenje, osim obitelji kao važne potpore, bude uključen čitav niz struka kako bi svaki u svom segmentu pripremili bolesnika za liječenje ove zloćudne bolesti. Obiteljski liječnik na prvom mjestu, nutricionist, fizoterapeut, psiholog, stoma-terapeut, neke su od djelatnosti u multidisciplinarnom timu koji će voditi bolesnika tijekom njegovog liječenja, objašnjava Zelić.