Udar na privatne iznajmljivače je prvorazredno političko pitanje koje u nepovoljan položaj stavlja rezidente, odnosno domaće stanovništvo. Ocijenili su tako novu vladinu poreznu reformu Nedo Pinezić i Bojan Kurelić, županijski vijećnici Unije Kvarnera i Akcije mladih, na press konferenciji na kojoj su ukazali na niz loših posljedica novog zakonskog i poreznog okvira koji se tiče obiteljskog smještaja.

“Deturistifikacija” lokalnog stanovništva

Nedo Pinezić, koji je ujedno i konzultant za privatni smještaj, u uvodu je ukazao kako je ovaj zadnji prijedlog poreza na dohodak samo vrh ledenog brijega jedne konstantne, dugogodišnje i dobro osmišljene strategije za „deturistifikaciju” lokalnog stanovništva, prije svega na otocima i obali.

– Paketom mjera se postiže jedan zastrašujući rezultat, a to je oslobađanje najatraktivnijih lokaliteta u Hrvatskoj, a to su priobalje i otoci te centri gradova, od domicilnog stanovništva, upozorio je Pinezić. Pojasnio je, naime, kako je u Strategiji razvoja hrvatskog turizma jasno naglašeno da se mora smanjiti kapacitete smještaja u domaćinstvu, a povećati u hotelskom smještaju. I iz nje je proizašlo više zakona koji se sada inauguriraju.

Uz ostalo je kazao kako  Zakon o turizmu sadrži klauzule o zabrani izdavanja novih rješenja za legalno iznajmljivanje smještaja turistima ako se prema određenoj metodologiji zaključi da je destinacija u prekomjernom turizmu.

– To na prvu zvuči čak i razumno ali se pri kreiranju takvog zaključka uzimaju u obzir samo registrirani turistički kapaciteti kao oni na koje se restrikcija odnosi iako u izračunu opterećenja čak i veću težinu imaju tako zvani „nekomercijalni turistički kapaciteti“ odnosno stanovi i kuće za povremeni boravak, „za odmor“. Zakon ne predviđa restrikciju izgradnje takvih stanova za prodaju niti novih turističkih kapaciteta u takozvanom skupnom smještaju kao što su hoteli, kampovi, aparthoteli i slično. Restrikcije se odnose na  izdavanje kategorizacije za postojeće objekte rezidenata, domicilnog stanovništva. Treba napomenuti da su iznajmljivači obiteljskog smještaja u Republici Hrvatskoj gotovo u potpunosti hrvatski građani rezidenti, a da su nerezidentima izdana samo 4.300 rješenja od ukupno 120.000). S time da su jedna trećina nositelja rješenja o kategorizaciji umirovljenici, trećina nositelji samostalne djelatnosti ili zaposlenici u turizmu i trećina zaposlenici u javnom i realnom sektoru. Prosječno hrvatski iznajmljivač obiteljskog smještaja ima 6 postelja za iznajmljivanje i prosječno ostvaruje 5.500 eura tog drugog dohotka od imovine. Naravno većina kapaciteta se nalazi na obali i otocima te u većim gradovima,  na atraktivnim lokacijama, dodao je Pinezić postavivši pitanje s obzirom na to da je prva u javnosti iznesena inicijativa za ovakva rješenja došla od HUP-a i SDP-a, a da ju provodi koalicija predvođena HDZ-om, tko zapravo stoji iza ovog sjajno zamišljenog plana i tko će imati izravne koristi od rezultata njegovog provođenja?

“Cilj ove kvazireforme je uništenje malog obiteljskog iznajmljivača u korist stranog kapitala”

Kurelić je, pak, istaknuo kako je cilj ove kvazireforme uništenje malog obiteljskog iznajmljivača u korist stranog kapitala i velikih hotelskih lanaca, te upitao kako je moguće staviti u isti koš velikog iznajmljivača s desetak i više apartmana i penzionera koji doslovce preživljava zahvaljujući turizmu i iznajmljivanju svoje nekretnine, te izjednačiti turistički najam u cjelogodišnjim destinacijama poput grada Zagreb i Dubrovnika s onim destinacijama u kojima sezona traje manje od dva mjeseca.

– A ako ćemo pričati konkretno o smanjenju cijena dugoročnog najmu kao rješenju stambenih problema, naročito mladih obitelji, svoje rješenje ovog problema predstavili smo u Hrvatskom saboru još pred 4 godine. Predstavili smo tada stambenu politiku baziranu na poticanju dugoročnog najma, s pravom nasljedstva i mogućnošću prvokupa, što posebice odgovara potrebama mladih osoba i mladih obitelji . Predstavili smo tada i takozvani švicarski model neprofitnih stambenih zadruga, koji su poseban oblik javno-privatnog partnerstva i dokazano doprinosi razvoju gradova i općine, dinamici tržišta rada te je 20 do 40 posto jeftiniji od drugih oblika stanovanja. Tu glavnu ulogu i teret treba preuzeti država i gradovi i općine, kroz aktivne stambene politike i poticaje, te gradnju stanova namijenjenih dugoročnom najmu   a ne penzioner koji krpa svoj sramotno niski osobni dohodak kroz najam svoje djedovine na otoku, zaključio je Kurelić.

—