Plavo-zelena Primorsko-goranska županija, gotovo u svim svojim krajevima dobro mjesto za život, iz desetljeća u desetljeće suočena je sa sve lošijom demografskom slikom. Potvrdio je to i posljednji popis stanovništva. Dio te slike je i sve starije stanovništvo i životni problemi starijih osoba. Desetljećima se ti problemi očituju i u potrebi za smještajem u domove za starije osobe, osobito onih starijih koje su pogodile bolest i nemoć, nepokretnih ili teško pokretnih ljudi, kao i osoba oboljelih od demencije i sličnih bolesti. PGŽ sa svoja četiri doma za starije osobe nikada zadnjih desetljeća nije uspjela odgovoriti na sve realne iskazane potrebe za smještajem u svojim domovima – najmanje tri desetljeća liste čekanja za te domove su redovito duge i na smještaj se čeka od nekoliko dana do nekoliko mjeseci pa i godina.

Stalna popunjenost

Sadašnji kapacitet sva četiri županijska doma zajedno je 780 korisnika. Stalno su popunjeni te stalno imaju liste čekanja na smještaj. Na tim listama čekanja u listopadu 2021. ukupno su imali oko 2.100 starijih osoba. No realan broj onih koji su tada zaista trebali smještaj – redovito nepokretne ili teško pokretne osobe ovisne o pomoći drugih – bio je oko 620, uputili su tada naš list ravnatelji tih domova. Situacija ni sada ne može biti ni puno bolja ni puno gora, jer zadnjih mjeseci se kapacitet tih domova nije povećavao.

Privatni domovi koji niču i dalje, i u kojima se mjesto može naći, zbog mnogih loših iskustava mnogima ne ulijevaju povjerenje, a k tome mnogi su zbog cijene svojih usluga prosječnim obiteljima nedostupni.
U zadnjih 10-tak godina su županijski domovi – Kantrida u Rijeci, Mali Kartec u Krku, Marko Stuparić u Velom Lošinju s podružnicom u Cresu te Dom Volosko – doživjeli velika ulaganja, smanjili kapacitet i poboljšali standard stanovanja svojih korisnika. Sada je Županija puna planova, od kojih su neki već u fazi projektnih priprema za povećavanje smještajnih kapaciteta nekih od postojećih domova, kao i za kreiranje novih županijskih domova za starije.

Nakon što su PGŽ-u u vlasništvo prepušteni domovi Kantrida i Mali Kartec, s Dragicom Marač, pročelnicom županijskog Odjela za socijalnu politiku i mlade razgovaramo o sadašnjoj i budućoj županijskoj mreži domova za starije osobe. Proširenje županijske mreže domova i povećanje kapaciteta, trebalo bi – kada zbrojimo sve što navodi pročelnica Marač – donijeti oko 450 novih domskih mjesta, a to je više do polovice sadašnji županijskih kapaciteta. Isto tako, taj županijski plan želi obuhvatiti sve krajeve županije, i dosta toga ostvariti u iduće tri godine.

Dom u Velom Lošinju i Dom Volosko su, kažete, od prije u vlasništvu PGŽ-a, a Dom Kantrida i Dom u Krku prošli su tjedan postali županijsko vlasništvo. Koje dobrobiti to donosi?

– Ljudi ovoga kraja su te domove gradili samodoprinosima i logično je da su postali županijski. To se dogodilo na inicijativu Hrvatske zajednice županija, a na našu inicijativu. Županija je osnivač tih domova i do sada je dobro njima upravljala i u njih ulagala, ali sada ćemo kao vlasnici ulagati u svoju imovinu. Vlasništvo nam otvara mogućnost korištenja sredstva EU fondova, omogućuje da puno jednostavnije možemo svoje projekte prijaviti na natječaje Fonda za energetsku učinkovitost. Dom Kantrida ima od lani spreman projekt energetske obnove te čekamo raspisivanje natječaja, za koji imamo najavu da će biti tijekom proljeća ove godine, i županija je već osigurala dio svoga uloga za tu namjenu. Energetska obnova bi se radila za sve tri zgrade Doma Kantrida, a to znači fasade, sva vanjska stolarija, krovovi i sustav grijanja. Za Dom Mali Kartec se dokumentacija za isto tako cjelovitu energetsku obnovu priprema. Vjerujem da ćemo i taj dom moći prijaviti na skorašnji natječaj, i tako bismo po pitanju štednje energije u red doveli oba ova doma.

U sve naše domove uveli smo kvalitativne promjene i vrlo visoke standarde upravljanja kvalitetom, pa nakon osam godina na čelu resora koji upravlja domovima za starije osobe mogu biti ponosna i radosna rezultatima koje smo ostvarili. Bit ću zadovoljna da tako i nastavimo: da budemo inovativni, razvojno usmjereni, da nam uvijek bude važna kvaliteta života starijih osoba.

Kako će PGŽ slijedećih godina rješavati stari i stalni problem nedovoljnih kapaciteta županijskih domova?

– Liste čekanja su uobičajne, ali bitno nam je da žurno rješavamo sve kritične i hitne potrebe. Ostalima nastojimo pomoći izvaninstitucijskim uslugama naših domova. Znamo, nedostaje nam kapaciteta, i zbog toga i planiramo nove kapacitete. Idućih godina značajno ćemo proširiti kapacitete, a proteklih smo intenzivno radili na uređenju postojećih u sva četiri doma. Trebalo ih je urediti, i uredili smo ih da budu dostojni za život.

Kućanske zajednice

– Želimo domovima obuhvatiti sve dijelove županije, i to po modelu koji je primijenjen za dom na Rabu, koji je vlasništvo Grada Raba, a Domu Mali Kartec je kao dislocirana jedinica pridružen. Većinu kapaciteta tih domova želimo koncipirati po suvremenom modelu kućanskih zajednica, koji je za starije osobe najbolji. Taj model u nekim slučajevima znači da jedinice lokalne samouprave daju zemljište ili postojeće zgrade, a županija se s više drugih jedinica lokalne samouprave uključuje u izgradnju domova. Organizacijski bismo ih pridružili nekom od domova kojima je županija osnivač, kako bismo upravljačku strukturu, računovodstvo i drugo imali na jednom mjestu.

Takvim pristupom omogućilo bi se da domovi budu dostupni našem prosječnom čovjeku. Naši domovi i sada imaju cijene koje su u usporedbi s cijenama u privatnim domovima puno niže, puno ispod ekonomske cijene – kreću se od 2.800 do oko 4.500 kuna, ovisno o stupnju njege koja je starijoj osobi potrebna te o vrsti smještaja. Mislim da je taj model jako dobar i da u nekoliko narednih godina možemo već dosta novih smještajnih kapaciteta projektno pripremiti, a one manje i realizirati. Očekujem zamah realizacije onoga na čemu smo dugo radili i planirali.

Predstavite nam sažeto te planirane projekte.

– U Klani će u bivšoj vojarni, koja je u vlasništvu Općine Klana, biti dom za oko 200 korisnika. Potpisali smo sporazum: to je projekt u koji bi sa županijom bilo uključeno šest jedinica lokalne samouprave – Klana, koja daje objekt i zemljište, zatim Matulji, Kastav, Viškovo, Čavle i Jelenje. Definirali smo da bi pola sredstava dala PGŽ – od idejnog projekta do glavnog, koji će sada ići u izradu, a jedinice lokalne samouprave dale bi drugu polovicu. Radili bismo u fazama: najprije bismo dvije postojeće zgrade prijavili za energetsku obnovu i tim sredstvima Fonda promijenili krovište, fasadu, vanjsku stolariju i grijanje, a preostali dio potrebnih sredstava za tu namjenu dala bi županija i tih šest jedinica lokalne samouprave.

Zatim bi se te dvije postojeće zgrade spojile modularnom gradnjom; sobe bi većinom bile jednokrevetne, a sve bi bilo organizirano u kućanske zajednice. Po tom modelu, sve te jedinice lokalne samouprave dobile bi svoje kapacitete, a po njihovoj procjeni bi 20 do 30 mjesta riješilo njihove potrebe. Dom Klana bi organizacijski bio pridružen Kantridi i zbrinulo bi cijelo zaleđe Rijeke, dok je Grad Rijeka zbrinut Domom Kantrida. Sa sličnim pristupom i u drugim dijelovima županije došli bismo do toga da se smještaj starijih osoba u domove rješava vrlo brzo, onda kada je to potrebno.

Slično planirate i s budućim domom u Kostreni?

– Općina Kostrena ponudila je projekt koji je već napravljen i županija će ga zajednički s Kostrenom realizirati. No taj ćemo projekt preprojektirati na način da isti bude usklađen sa pravilnikom koji uređuje uvjete smještaja i koji nudi najsuvremenije koncepte u pružanju usluga za osobe starije životne dobi. Domu bi gravitirali ljudi iz toga dijela županije: same Kostrene, Bakra, Crikvenice, Vinodola. Bilo bi dobro kada bismo i taj dom objedinili po modelu više jedinica lokalne samouprave, jer bi tako za sve bilo povoljnije.

I dom u Kostreni bio bi koncipiran po modelu kućanskih zajednica četvrte generacije. To znači da je sve bez barijera, da svi koji u njemu žive u određenoj cjelini, npr. na jednom katu imaju svoju privatnost, svoje sobe sa sanitarnim čvorom, ali i zajedničke prostore za različite aktivnosti, socijalne kontakte, društveni život, druženja, radne okupacije, vježbe, fizioterapeuta, zajedničke obroke. Takav standard želimo postići u svim domovima, jer vidimo da su ljudi time zadovoljni.

Volosko i Cres

Što PGŽ planira s kapacitetom Doma Volosko, koji sada može primiti 125 osoba, a gravitira mu liburnijski kraj? Ne tako davno je u planove i projekcije izgradnje novog doma u Voloskom utrošen velik novac.

– U sklopu Doma u Voloskom uredit ćemo postojeće male zgrade, koje su nekad služile za skladište. Uredit ćemo ih u male stambene cjeline i u njima dobiti 20-tak novih smještajnih kapaciteta. Raniji projekt koji spominjete nije bio usklađen sa standardima koje propisuje struka vezano za kapacitet i zato na njega nismo pristali. Bio je to model za oko 300 korisnika zgusnutih na tri kata, što nije usklađeno s konceptom rada po modelu E-Qalina. Ta lokacija se i dalje planira za širenje smještajnih kapaciteta doma, ali po suvremenom modelu kućanskih zajednica i to prizemno.

Postoji i ideja o izgradnji doma u Cresu. K tome, kako pomoći Gorskom kotaru?

– Naš lošinjski dom u Cresu ima dislociranu jedinicu kapaciteta 20 korisnika, i to u zgradi u najmu kod creskih benediktinki. Taj najam nam je skup, a također želimo kuću većeg kapaciteta, koja bi imala smještajni kapacitet za 40 do 50 korisnika. Zbog toga s Gradom Cresom razmatramo mogućnost izgradnje nove dislocirane jedinice. Postoji mogućnost da nam Grad Cres ustupi zemljište u blizini škole i doma zdravlja, na kojem bismo gradili dislociranu jedinicu. Ovog proljeća napravili bismo idejni projekt te zgrade, a Grad Cres prethodno to treba uvesti u svoj urbanistički plan. Dakle, Grad Cres bi županiji ustupio zemljište i oslobodio od davanja za infrastrukturu, a PGŽ bi financirala izgradnju, ili putem fondova ili vlastitim sredstvima od prodaje našeg objekta i zemljišta na Fortici. Goranskim općinama i gradovima ponudili smo model kakav je uspostavljen s Rabom i kakav će biti u Klani, i očekujem da će nam ponuditi neke postojeće zgrade.