Ulazak u EU omogućio je Hrvatskoj sredstva kohezijskog fonda za ujednačavanje razvoja, i zapravo dogodio se slobodan protok ljudi, roba i kapitala, kako se to kaže.

Dobar dio toga se iskoristio u infrastrukturi i raznim projektima u Primorsko-goranskoj županiji, još od predpristupnih fondova, ali s druge strane se dogodilo iseljavanje stanovništva, tako da imamo i pluseva i minusa, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na današnjem obilježavanju 10. godišnjice članstva RH u Europskoj uniji pod nazivom “Desetljeće razvoja 2013. – 2023. EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji”, održanom na Trsatskoj gradini.

Na dobrom putu

Regionalna razvojna agencija PGŽ, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijekom obilježila je time 10. godišnjicu članstva Hrvatske u EU-u, a predstavljena su iskustva Županije i Grada u apsorpciji Europskih strukturnih i investicijskih fondova, te pružen pregled na dosad iskorištene potencijale u kontekstu pripreme i provedbe EU projekata.

Komadina je nadalje istaknuo da je Županija na vrijeme startala formirajući upravni odjel za europske projekte, upravni odjel za regionalni razvoj, a stvarala je, kaže, i edukaciju mnogih ljudi za pripremu europskih projekata.

Prije pet godina formirala se i Regionalna razvojna agencija PGŽ-a, kao regionalni koordinator koja pruža usluge svim partnerima iz privatnog i javnog sektora.

– Povukli smo više od tri milijarde eura kroz razne projekte gradova, općina, županije. Čak smo bili u pretpristupnoj fazi, sjetimo se Marišćine koja je bila pretpristupni infrastrukturni projekt, što je bila rijetkost u cijeloj Europi, tako da mislim da si možemo reći da smo na dobrom putu bili, i da još uvijek jesmo, rekao je Komadina.

Veli da imamo sreću da “koliko god da smo imali kalvarije s gospodarstvom u prijelazu političkog sustava, da imamo raznovrsno gospodarstvo”.

– Primjerice, kod nas je turizam ispod 10 posto učešća u BDP-u, što znači da imamo i drugih djelatnosti. Naš geostrateški položaj se napokon počeo koristiti, stvara se logistički centar, naši novi terminali, nove ceste, nove pozadinske zone, Miklavija, Kukuljanovo itd., tako da mislim da nam slijedi jedan burni razvoj u narednim godinama, zaključio je župan.

Generacijski projekt

Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, kaže da je ulazak u Europsku uniju generacijski projekt.

– Od 30 godina samostalnosti Republike Hrvatske, trećinu tog vremena proveli smo unutar okvira Unije, koja je zamišljena kao prostor mira, prostor prije svega slobodnog kretanja ljudi i kapitala, i u tom segmentu je Rijeka na pravi način iskoristila ovih 10 godina.

Od 2013., od velikog vatrometa i ulaska u Uniju, a sada i uvođenjem eura kao valute i pada Schengenske granice na slovensloj granici, ljudi osjećaju u punini da više ne moraju s pasošem ili osobnom iskaznicom prelaziti granicu. To je i veliki zamašnjak našem gospodarstvu.

Euro je donio jednu novu internacionalizaciju, a donio je doduše i nešto veće cijene. Naravno, na to je utjecala i inflacija. No, mislim da je ovih desetak godina članstva u EU Rijeka iskoristila na pravi način, povučena su ogromna sredstva, i u infrastrukturne projekte i u projekte u kulturi, i naravno one male projekte koji čine život naših građana boljim, od zdravstva, socijale itd.

Rijeka je i prije ulaska u EU koristila pretpristupne fondove, a nekoliko godina za redom proglašeni smo za najbolji veliki grad u povlačenju sredstava u Hrvatskoj.

Tim putem nastojat ćemo i nastaviti, što kroz mehanizme integriranih teritorijalnih ulaganja, što kroz druge projekte. Javljamo se na sve moguće natječaje i nastojimo iskoristiti ta sredstva na najbolji mogući način, poručio je Filipović.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ Ljudevit Krpan je rekao da je PGŽ jedna od županija koje imaju najveću alokaciju bespovratnih sredstava i u onoj prošloj financijskoj perspektivi, ali i sada, iako nema dobru startnu poziciju u smislu da nas indeks razvijenosti svrstava među najrazvijenije, što samim time znači i manji udio bespovratnih sredstava.

Ogromna ulaganja

– Neovisno o tome, ogromna su ulaganja u zdravstvo, školstvo, i to ne samo u zgrade, nego u ljude. Želimo tražiti još više prilika da nam se omogući da budemo motor razvoja i da mi budemo ti koji će pokazati ostatku Hrvatske na koji način se EU može kvalitetno implementirati u svaku poru života i na koji način onda svi mogu još više prosperirati.

Samo neka nam daju priliku, mi ćemo je iskoristiti, poručio je Krpan. Kaže da je predstavljen integrirani teritorijalni program, 31,7 milijuna kuna je raspoređeno za otoke u PGŽ.

– Prvi puta nam Ministarstvo regionalnog razvoja daje pravo i mogućnost da aktivno sudjelujemo u programiranju razvoja jedne naše mikroregije.

To je pravi put i nastojat ćemo nastaviti tu priču, kaže Krpan. Na pitanje koje bi projekte u PGŽ-u u zadnjih deset godina izdvojio, a da su financirani EU-sredstavima, odgovara da su uvijek najinteresantniji oni najveći projekti.

– Kad govorimo o projektima pod portfeljom PGŽ-a, naravno da su to projekti lučkih uprava. Sada ogromni novci idu i za Elektrotehničku, Medicinsku, a najveći za Hotelijersko-turističku školu, “Putevima Frankopana” jedan je od najvećih projekata uopće na razini države u sektoru kulture, a da se ne govori o drugim programskim aktivnostima, Centar za velike zvijeri, itd.

U baš svim resorima smo prepoznali priliku, tumači Krpan.

Inače, događanje je održano u okviru inicijative “Otvorena vrata EU projekata” Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Veliki investicijski ciklus

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić kaže da su EU fondovi donijeli to da se kohezijska politika osjeti u 5 posto rasta bruto dodane vrijednosti.

– Osjetimo ozbiljna ulaganja u riječki prometni pravac, obrazovnu infrastrukturu, prometnu infrastrukturu, i vjerujemo da su ta ulaganja tek nagovještaj jednog većeg investicijskog ciklusa koji očekuje Primorsko-goransku županiju.

Događaju se važni projekti, očekujemo i da će značajnija sredstva biti na raspolaganju našim najvećim poduzetnicima, da ćemo podići razinu obrazovanja u srednjim strukovnim školama i unaprijediti povezanost fakulteta s realnim sektorom, da će riječki prometni pravac dovršenjem pruge postati izuzetno konkurentan i da će nova ulaganja u kontejnerski terminal i novu Zagrebačku obalu isto tako oživjeti i sektor logistike koji je možda najveći potencijal u ovom trenutku.

Što se tiče Županije, najveći dio sredstava se priprema za obrazovnu infrastrukturu, zdravstveni sektor, za ulaganja u poduzeća, istraživanje i razvoj.

Pred nama je perspektiva od 25 milijardi eura, intenzivno se pripremamo i očekujemo krajem 2023. da će krenuti prvi natječaji. Nadamo se da visoka razvijenost naših gradova, općina i županije neće uvjetovati ograničeni pristup tom izvoru, opisao je Kružić.