Upozorili

PGS: Sustav obiteljske medicine je pred potpunim kolapsom, a pogledajte što se dešava na Krku

Barbara Čalušić

Nikola Ivaniš i Darijo Vasilić

Nikola Ivaniš i Darijo Vasilić

Na Krku će se za pet godina broj ordinacija obiteljske medicine prepoloviti, upozorio je Darijo Vasilić



U PGS-ozbiljno su zabrinuti za funkcioniranje i financiranje zdravstva u Hrvatskoj. Predsjednik PGS-a i gradonačelnik Krka Darijo Vasilić na jučerašnjoj je presici to ilustrirao upravo primjerom Krka na kojem se ljeti broj stanovnika umnogostruči, no broj medicinskih timova ostaje praktički isti.


– U zdravstvenom sustavu isti je broj liječnika i medicinskih sestra kao kada kod nas na otoku Krku izvan sezone živi 20 tisuća ljudi. Naime, ni jedna turistička ambulanta u okviru Doma zdravlja Primorsko-goranske županije nije organizirana, iako je od strane Grada Krka i ostalih otočnih općina siguran budžet koji nema limita za financiranje timova u turističkim ambulantama.


Isto tako, potpisali smo ugovor sa Zavodom za hitnu medicinu PGŽ-a i osigurali smo u Timu 2 hitne nova četiri liječnika za sezonu, no u dva natječaja koja su provedena nisam siguran da je do danas taj sustav upotpunjen.




To samo govori o funkcioniranju u sezoni, no puno širi problem je funkcioniranje ordinacija obiteljske medicine i privatnih ordinacija, rekao je Vasilić.


Mreža obiteljske medicine u Hrvatskoj, kako je dodao, prema nacionalnom planu bi trebala imati 2.436 ordinacija. Od toga je 260 ordinacija prazno ili bez liječnika, a 800 ordinacija ima liječnike koji su stariji od 60 godina.


– Znači, mi za pet godina imamo u sustavu tisuću manje ordinacija, a naši osiguranici bit će suočeni s problemom zdravstvene nesigurnosti u svojim gradovima.


Ako gledate otok Krk u tim brojkama, mi imamo 13 ordinacija obiteljske medicine od čega osam ima liječnike starije od 60 godina. To sve ukazuje da bi osnivači, a to je Primorsko-goranska županija i naravno Republika Hrvatska, trebali poduzeti ključne korake i mjere u smislu poticanja ljudi na upisivanje medicinskih srednjih škola i fakulteta.


Naravno onda bi to trebalo pratiti i osiguravanja nekih povoljnosti kako bi se motiviralo liječnike iz drugih dijelova Hrvatske i Europe da dođu u Hrvatsku i ovdje se bave svojim cijenjenim pozivom.


Te mjere su svakako priuštivo stanovanje i čitav niz drugih subvencija na koje je lokalna samouprava spremna, no osnivači moraju pokrenuti prijedloge i inicijative te umrežiti sve gradove i tako omogućiti da zdravstvo normalno funkcionira, smatra Vasilić.


Počasni predsjednik PGS-a Nikola Ivaniš kaže kako je već sad u Rijeci i na Kvarneru prisutan ozbiljan nedostatak liječnika i medicinskih sestra i taj će se nedostatak apsolutno povećavati.


– Iz vrlo jednostavnog razloga – otkad je taj problem počeo nije došlo ni do kakvih mjera države da uspore rast nedostatka zdravstvenog kadra.


Nemamo program i tako se ni ne možemo suprotstaviti toj pojavi. Naime, Hrvatska ima 63 bolnice i 49 domova zdravlja, a u njima ogroman nedostatak i liječnika, i medicinskih sestra.


Hrvatska ima srednje škole i medicinske fakultete. Ono što smo prije nekoliko godina ozbiljno predlagali bilo je da se radi na tome da se povećaju upisne kvota za srednje medicinske škole, da s tog mjesta počne započne logična, pojačana obnova jer treba školovati onog tko će imati posla.


Nemamo koristi od silnih gimnazija, ni od školovanja ljudi koji poslije nemaju posla. Nemamo program što želimo sa zdravstvom, ali imamo deficit sredstava za financiranje cijelog zdravstva.


Ne možemo uzimati samo sebe za primjer jer je potpuno jasno da će jedna Primorsko-goranska i Istarska županija, nadoknaditi ta sredstva lokalnim sredstvima. No, svi drugi, to ne mogu, zaključio je Ivaniš.