Predsjednica riječkog ogranka PGS-a Nasrin Štrljić najavila je da će se njezina stranka intenzivno baviti problemima komunalnog sustava i urbanizma u Rijeci.

– Građani su izrazito nezadovoljni urbanim upravljanjem gradom. To izaziva frustraciju kod njih jer su teme kao što su adekvatno održavanje zelenih površina i dostatan broj zelenih površina i te kako bitne teme.

Pošumljavanje i ozelenjavanje je jedan od najjeftinijih odgovora na klimatske promjene. Zato nas zanima i te kako na koji će se način urediti Riva nakon što se s nje makne parkiralište.

Mišljenja smo da tamo treba biti zelena površina s dječjim igralištem jer takav sadržaj kronično nedostaje u središtu grada, izjavila je Štrljić.

Postoji alat

Potpredsjednik PGS-a Edvin Liverić pojasnio je da postoji alat kada je riječ o gradskim urbanim politikama koji može učinkovito mjeriti radi li se u tom kontekstu na adekvatan način.

– Prihvaćena je Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke sa smjernicama Novog europskog Bauhausa. Ne želimo da taj dokument ostane samo na papiru i pratit ćemo realizaciju svih ciljeva koji su određeni.

Ne želimo privremena rješenja, želimo vidjeti što će biti sa Žabicom, neprihvatljivo nam je da na cijelom Molo longu nema ni jednog WC-a.

Gradska uprava vrlo se sporo odlučuje za zahvate uređenja javnih pješačkih površina pa oni često ostaju nedorečeni i nerealizirani, a jako često i uzurpirani različitim oblicima privremenih zahvata koji trajno nagrđuju središnju urbanu cjelinu, ocijenio je Liverić.

“Toplinski otoci”

On je naglasio da su posebna problematika centra grada “toplinski otoci” na Delti, Rivi i nizu trgova u centru grada.

– S obzirom na klimatske promjene koje se događaju brže nego li smo mogli zamisliti, treba se čim prije uključiti novim pristupima zelenoj infrastrukturi koju nam preporuča platforma Novog europskog Bauhausa kako bi se ostvarili održivost i uravnoteženost urbanog razvoja Rijeke.

Jedan dobar pokazatelj Novog europskog Bauhausa je europski prosjek gradskog zelenila po stanovniku. Preporuka je 15 do 26 kvadrata po stanovniku, a Rijeka predviđa po Generalnom urbanističkom planu tri do pet kvadrata što je neambiciozno. Usporedbe radi, Ljubljana trenutno ima 500 metara kvadratnih zelenila po stanovniku, upozorio je Liverić.

On je dodao da rezultati istraživanja “Evaluacije Novog europskog Bauhausa u urbanističkim planovima Rijeke” ukazuju na potrebu za planiranjem novih zelenih površina, održavanjem i razvojem uličnih mreža, te povećanjem pješačkih i parkovnih površina.

Primjer lošeg planiranja

– Po Novom europskom Bauhausu, platformi pokrenutoj 2021. godine, a prethodno najavljenoj u Europskom zelenom planu, cilj je smanjenje emisije plinova, povećanje energetske učinkovitosti, projektiranje zgrada u skladu s načelima kružnog gospodarstva, korištenje obnovljivih izvora energije te promicanje ekološke hrane i zaštita bioraznolikosti, naveo je Liverić.

On je naveo primjer lošeg planiranja.

– Neujednačena je decentralizacija središnjih gradskih funkcija. Pokazatelji odnosa grada prema skupinama kojima je potrebna posebna skrb ističu višegodišnje gomilanje javnih i društvenih sadržaja u samom gradskom centru, Starom gradu, što stvara privid dobrog stanja, a zapravo je dovedeno u pitanje upravo zbog nedostatka prostornih i sigurnosnih standarda, kao i zbog apsolutne prometne zagušenosti šireg gradskog centra, zaključio je Liverić.