Tijekom rasprave o točki današnje sjednice Gradskog vijeća Rijeke „Strategija zelene obnove Grada Rijeke“ Tea Mičić Badurina iz Primorsko goranskog saveza načelno je pohvalila donošenje jednog takvog dokumenta što je, rekla je, napisan detaljno i razumljivo, ali i upitala koliko je on uopće provediv bez dodatnog usklađivanja s Generalnim urbanističkim planom Grada. Međutim, izrazila je i bojazan.

Toplinski  otoci

– Veliki problem Rijeke su takozvani toplinski otoci, gradske lokacije gotovo uvijek izložene suncu i vrućinama. Više ih je, a najveći takvi otoci su Delta, Klobučarićev trg ispred škole „Nikola Tesla“, Trg Riječke rezolucije, ali i ona mjesta što su našla, kao, privremenu svrhu.

Takav je primjer, recimo, Gomila koja više i nije trg već navodno privremeno parkiralište koje je privremeno, eto, već desetljećima.

Slična je situacija i s Rivom i Rivom boduli te Žabicom. Što će uopće biti s tim dijelovima grada kada konačno budu oslobođeni automobila, autobusa, perona, a riječ je o najatraktivnijim gradskim zonama na koje građani ni gosti grada ne mogu od nesnosnih vrućina i nepostojanja hlada…, pitala je Mičić Badurina pa spomenula i Molo Longo, riječki lukobran dugačak 1707 metara, a na kojemu niti ima javnih sanitarnih čvorova niti dostatnih koševa za otpad niti ikakvih sadržaja, a ni zelenila.

– Rijeka je, kao najgušće naseljeni grad u Hrvatskoj, izuzetno slabo hortikulturno uređena, s vrlo malo zelenih površina. Višestruko smo ispod prosjeka Europske unije po četvornim metrima zelenih površine po stanovniku, a koji širom Europe iznosi od 15 do 26 četvornih metara.

S obzirom na klimatske promjene i učestale toplotne udare vjerojatno već debelo kasnimo s planiranjem i donošenjem strategije pa molim sve nadležne da pod hitno nešto učinimo i spasimo što se spasiti da, zaključila je Tea Mičić Badurina.

POS-ove zgrade na Martinkovcu stanarima predane u očajnom stanju

Gotovo po pravilu, zgrade izgrađene prema modelu poticane stanogradnje (POS) u Rijeci su izvedene vrlo loše i neprofesionalno, a posljednji dokaz su tri bloka zgrada na Martinkovcu, rekla je PGS-ova gradska vijećnica Tea Mičić Badurina uvodno problematizirajući kvalitetu gradnje spomenutih zgrada kojima je investitor Grad Rijeka, odnosno gradska tvrtka APOS.

– Vlasnici su dobili ključeve stanova prije jedne i pol godine, ali od tada do danas suočavaju s nizom ozbiljnih problema: u temeljima zgrada, ispod fasadnog cokla, nije postavljena hidroizolacija pa prizemni stanovi poslije svake kiše upijaju golemu vlagu, na zgradama su već primjetna puknuća fasade, potrebna je sanacija hladnog mosta na fasadi, nosači balkonskih ograda korodirali su na gotovo svim balkonima, stanari od prvog dana ulaska imaju zabranu korištenja dimnjaka te još niz većih ili sitnijih loše izvedenih radova u stanovima.

Kako je to moguće? Je li netko odgovoran za takvo stanje zgrada i stanova i tko je to? Kako su uopće takve zgrade dobile uporabnu dozvolu i vlasnicima predani stanovi na useljenje?

Tko će nadoknaditi svu tu štetu, sipala je pitanja Mičić Badurina, a gradonačelnik Marko Filipović odgovorio da je upoznat s problemima te je u fazi njihovo rješavanje.

– Prvenstvena odgovornost za loše izvedene radove je na izvođaču radova, ali je, eto, činjenica da su nadzorni inženjeri zaključili da su takve zgrade izgrađene sukladno standardima. Činimo sve da problemi budu riješeni, rekao je Filipović.

Mičić Badurina reagirala je na njegove riječi ustvrdivši da joj, ustvari, nije odgovoreno na pitanja. Zatražila je pisani odgovor te zaključila da temeljni problem nije u tempu sanacija uočenih problema nego u propustima izvođača radova i nadzora.

– Međutim, tužbe stanara koje, kako sam informirana, oni pripremaju neće biti adresirane ni na izvođača ni na nadzor već na investitora, a to je gradska tvrtka APOS pa će, dakle, mogući odštetne zahtjevi biti isplaćivani javnim novcem, rekla PGS-ova vijećnica.

Građani dijela Drenove još uvijek bez asfalta

Predsjednica Gradskog vijeća, PGS-ova Ana Trošlelj tijekom „aktualca“ je u ime dijela građana Drenove pitala gradonačelnika gdje je zapelo s asfaltiranjem tamošnje ulice Paškinovac.

– Naime, u sklopu prioriteta MO Drenova davno su trebali početi, a vjerojatno već i završiti radovi na asfaltiranju dijele kolnika rečene ulice. Međutim, do danas od toga nema ništa, a građane zanima zbog čega i kada grad ga planira asfaltirati, pitala je Trošelj.

Gradonačelnik je odgovorio da je problem nastao u imovinsko-pravnim odnosima. Kako te odnose tek treba riješiti, a u dogovoru s Mjesnim odborom, predviđena su sredstva preusmjerena u sanaciju dijela kolnika u ulici Drenovski put, kružnog toga na Boku te sanaciju rubnjaka u Fužinskoj ulici.

Ana Trošelj apelirala je na Filipovića da izda nalog stručnim službama Grada da maksimalno ubrzaju otkrivene probleme u imovinsko-pravnim odnosima te u najkraćem roku asfaltiraju Paškinovac.