“Od globalne energetske krize, preko alarmantnih klimatskih promjena, pa sve do recentnih onečišćenja mora i obale na Kvarneru, uzrokovanih istjecanjem mazuta iz TE Urinj, velik je broj primjera i razloga zbog čega bi se i Primorsko-goranska županska kudikamo ozbiljnije trebala uloviti u koštac s energetskim izazovima, a posebno u kontekstu stvaranja pretpostavki za snažna ulaganja u izgradnju elektrana što u proizvodnji električne energije koriste obnovljive izvore energije”, uvodno je istaknuo politički tajnik PGS-a i županijski vijećnik u Primorsko-goranskoj županiji Franjo Butorac otvarajući stranačku konferenciju za novinare u potpunosti posvećenu „Inicijativi o korištenju obnovljivih izvora energije u PGŽ“ što će je stranka uputiti nadležnim županijskim službama. Konačan cilj potaknuti je hitne izmjene i dopune postojećeg Prostornog plana županije koji i regulira temu izgradnje solarnih elektrana.

Na području općine Jelenje namjera izgradnje solarnih elektrana postoji posljednje tri godine i intenzivno se na tome i dalje radi, ali postoji niz proceduralnih i zakonskih prepreka što ih je u postojećim uvjetima nemoguće preskočiti.

Marčelja: Treba djelovati, nema ni potrebe ni vremena za beskonačne rasprave

“Naš lokalni projekt fotonaponske elektrane ‘Dubina’ samo je jedan od slučajeva što dokazuje da je Primorsko-goranska županija još prije desetak godina zapela u vremenu. Možda smo donošenjem županijskog Prostornog plana 2013. godine i bili pioniri u promišljanju i planiranju korištenja obnovljivih izvora energije, ali deset godina kasnije takva nam je regulativa veliki kočničar, ne da nam nije od neke pomoći već nam značajno odmaže u realizaciji zelenih, čistih energetskih projekata. I slučaj iz Jelenja, ali i ostali primjeri u županiji potaknuli su nas da osmislimo ‘Inicijativu o korištenju obnovljivih izvora energije na području PGŽ’, da još jednom reaktualiziramo to pitanje i izmjene Prostornog plana stavimo na dnevni red Skupštine PGŽ”, rekao je načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja naglasivši da nema više vremena za preširoke rasprave već da treba biti vrlo konkretan i operativan te „otključati“ lokacije širom županije na kojima bi se moglo krenuti s izgradnjom solarnih elektrana. “Prostora, potrebe, volje i želje svakako ima, ali nam djelovanje treba omogućiti novom, prilagođenom, suvremenom prostornom dokumentacijom koja prati i energetske i ekološke i tehnološke trendove”, dodao je Marčelja pa podsjetio da je i Vlada RH početkom rujna donijela zaključak u kojemu je svojim ministarstvima i službama dala konkretne naputke za ubrzano rješavanje administrativnih prepreka što koče ulaganja u čista energetska postrojenja. Dakle, da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim energetskim politikama, a sve kako bismo značajnije i sasvim konkretno zakoračili u energetsku transformaciju.

PGS

Na klimatske promjene kao posljedicu zasićenošću fosilnim gorivima, incidente na zastarjelim energetskim postrojenjima s golemim posljedicama, poput posljednjeg u TE na Urinju, te svjetsku energetsku krizu upozorio je i predsjednik PGS-a i gradonačelnik Grada Krka, središta otoka koji je najznačajnije iskoračio po mnogim pitanjima vezanim uz „zelenu tranziciju“: od gospodarenja otpadom, preko zaštite pitkih voda, sve do rada na stvaranju CO2 neutralne sredine. I on smatra da odavno postoji potreba za hitnom prilagodbom nekim novim energetskim vremenima i uvjetima, kako za gospodarstvo tako i za građane. U područjima poput Primorsko-goranske županije, koja obiluje sunčanim danima, nedvojbeno postoje odlični uvjeti za gradnju solarnih elektrana, a koje jesu najčišća energetska postrojenja, ali i najjeftiniji i najprihvatljiviji oblik proizvodnje električne energije. 

Vasilić: Postojeći županijski Prostorni plan zastario je i nema doticaja s realnošću

“Posljednjih godina svjedočimo da najjužnije hrvatske, dakle dalmatinske županije snažno jurišaju na izgradnju novih solarnih elektrana, a mi nažalost imamo velikih problema s odredbama županijskog Prostornog plana koji nas sputava i ograničava. Konkretno, članci 232. i 233. Prostornog plana propisuju da su solarne elektrane veće od pola megavata od interesa za PGŽ. Pa pola megavata je toliko malo da je u današnje vrijeme naprosto iracionalno govoriti da je tako mali energetski kapacitet od interesa za županiju. Gradnju solarnih elektrana tako malenog kapaciteta u potpunosti treba prepustiti na rješavanje lokalnim samoupravama i njihovim prostornim planovima. I uredba Vlade RH kaže da solarne elektrane mogu biti građene bilo gdje gdje to nije eksplicitno zabranjeno, a sve one kapaciteta do 10 megavata, prema našem mišljenju, treba prepustiti općinama i gradovima. One iznad 10 pa i iznad 100 megavata treba rješavati Primorsko-goranska županija, a takvi veći pogoni uistinu i jesu od velikog interesa za širu zajednicu.

Potom, postojeći Prostorni plan propisuje i pojedinačne lokacijske uvjete za izgradnju solara pa opet postoje ograničenje za elektrane koje su Planom dozvoljene i to na 10 megavata.

Sve to, dakle, dokazuje da Prostorni plan Primorsko-goranska županije treba hitno izmijeniti kako bi, s jedne strane, bila omogućena realizacija ozbiljnijih i većih solarnih energetskih postrojenja, a, s druge strane, kako bi se lokalnim samoupravama omogućila gradnja manjih elektrana na njihovim područjima“, istaknuo je Vasilić i informirao da je zbog svega PGS uputio pismo županu Zlatku Komadini u kojemu od njega traži ubrzanu izmjenu Prostornog plana koji je već debelo zastario i, u kontekstu obnovljivih izvora energije, nema više puno doticaja s realnošću. “Valjda nam je svima krajnji cilj što prije biti energetski samodostatni i CO2 neutralni”, zaključio je Darijo Vasilić.

Upozorili su PGS-ovci i na direktivu Europske komisije iz rujna ove godine kojom se od svih zemalja članica traži da pripreme novu privremenu hitnu proceduru za izgradnju solarnih elektrana i u vezi s tim Vlada RH i jest donijela svoj spomenuti zaključak.

Zainteresirani ulagači čekaju u redu

Na novinarsko pitanje postoje li već zainteresirani partneri za gradnju solarnih elektrana i Marčelja i Vasilić odgovorili su kako partnere još nemaju jer ih niti ne mogu imati s obzirom na to da je riječ o projektima za koje se raspisuju javni natječaji (riječ je o ulaganjima u visini oko 6-7 milijuna eura za 10-megavatne elektrane), ali da postoje brojna pisma namjere raznih zainteresiranih ulagača. Da bi bilo što bilo realizirano, lokalne samouprave moraju u vlastitim prostorno-planskim dokumentima osigurati uvjete za gradnju takvih postrojenja, a što je danas nemoguće upravo zato što općinski i gradski planovi moraju biti usklađeni s Prostornim planom PGŽ koji u postojećem obliku onemogućava realizaciju tih projekata. Na čitavom području županije već danas sigurno postoji i više od deset lokacija na kojima bi se odmah moglo krenuti s izgradnjom postrojenja, ali su ulagači prisiljeni i dalje čekati u redu na raspisivanje javnih natječaja kojih neće biti dok se ne donese novi županijski Prostorni plan, rečeno je na kraju konferencije Primorsko goranskog saveza.