Kandidatkinja riječkog ogranka PGS-a za riječku gradonačelnicu Ana Trošelj izrazila je nezadovoljstvo održavanjem zelenih površina koje je takvo da izaziva opravdano nezadovoljstvo građana, iako su u gradskom proračunu za tu svrhu povećana sredstva.

– Iako je Rijeka u srcima plavo-bijela, želimo da izvana bude što više zelena. Ekologija nam je jako važna. Planove koje imamo trebali bismo početi realizirati.

Razumijem da je u gradu koji je stiješnjen u 44 kvadratna kilometra teško planirati nove zelene površine, ali nejasno je zašto se, unatoč povećanju sredstava, iz godine u godinu sve lošije održavaju postojeće zelene površine, izjavila je Trošelj.

Gdje su radnici

Naglašavajući da taj posao radi Čistoća, istaknula je da je nekada bilo normalno vidjeti radnike na cvjetnim gredicama, ali to sada nije slučaj.

– U 2024. godini za održavanje javnih i zelenih površina bilo je planirano oko 1,5 milijuna eura više nego 2023. godine. Međutim, ne vidim gdje je taj novac utrošen, a to ne vide ni naši građani koji opravdano negoduju u javnosti.

Možemo naći sto razloga zašto se nešto ne može, ali potrebno je naći način kako bi se nešto moglo. Zelene površine ne smiju biti zadnja rupa na svirali Čistoće.

Upravi društva Čistoće trebalo bi dati nalog da se radna jedinica zadužena za taj posao učini efikasnijom kako bi se zelene površine počele kvalitetno održavati.

Ako Čistoća to ne može, možda je rješenje osnivanje posebnog trgovačkog društva koje bi radilo taj posao, izjavila je Trošelj.

Toplinski otok

Predsjednica riječkog ogranka PGS-a Nasrin Štrljić dodala je da su zelena politika i zelena tranzicija jako važne teme.

– Uz komunalne probleme, riječ je o temama koje najviše zanimaju građane što svjedoči o njihovoj važnosti. Tri dijela programa koja proizlaze iz Zelene strategije uključuju klimatsku otpornost kada je riječ o klimatskim promjenama.

Čini nam se da nema konkretnih mjera i akcija koje će se poduzeti, a ponajviše nema stvaranja novih zelenih dijelova grada.

Znamo da je Rijeka mala površinom, grade se garaže i otvaraju parkirališna mjesta, što znači da će se dio postojećih parkirališta osloboditi.

Naše je mišljenje da trebamo ići s parkom na Delti jer je riječ o toplinskom otoku bez zelenila. Ako se grade novi parkinzi, treba razmišljati da površine koje su sada parking pretvorimo u zelene površine.

Delta je prirodna pozicija za zelenu poršinu, uvjerena je Štrljić.

Liverić: Delta bi mogla biti pluća grada

Edvin Liverić Bassani podsjetio je da je Delta u više navrata u zadnjih 15 godina ulazila u planove kako bi se se protor zazelenio.

– Osim osam-devet javora koji su posađeni uz Mrtvi kanal, ništa se nije dogodilo. Najveći problem središta grada su toplinski otoci, a najveći je upravo Delta.

To je velika asfaltirana i betonizirana površina koja nema nikakvu zaštitu. Zelena strategija Grada Rijeke je izvrstan dokument. Građani su sami naznačili da su najznačajnije otvorene površine kanjon Rječine, Korzo, Molo longo, Delta i Riva.

Najveći najneiskorišteniji potencijal je Delta. Na savjetovanju koje je u tijeku trebalo bi u program uvrstiti konkretne lokacije, a naš je prijedlog da to bude Delta.

Zona Delte mogla bi biti fantastična pluća u centru grada. Ovaj moment ne smijemo propustiti kako bi se taj prostor zazelenio. Tako bi se riješio i problem centra Sušaka koji je zapušten i treba ga revitalizirati, zaključio je Liverić Bassani.