Peter Lürssen pomorski je arhitekt i izvršni direktor tvrtke Lürssen Werft GmbH & Co.KG, poznate tvrtke specijalizirane za mornaričke brodove i specijalna plovila te jednog od vodećih proizvođača luksuznih jahti, koja je u zadnjih nekoliko godina pokrenula nekoliko tvrtki na riječkom području, a zajedno s ACI-jem je krenula u projekt izgradnje nautičke marine u riječkom Porto Barošu. S njim smo razgovarali u povodu Europskog foruma o budućnosti sveučilišta koji se ovih dana održava u Rijeci.

Lürssen grupa jedan je od vodećih svjetskih graditelja luksuznih jahti, ali i specijalnih brodova, poput ratnih. U kojem smjeru namjeravate dalje razvijati takve tipove brodova i cjelokupno tržište, s obzirom na sve prisutniju potrebu zaštite okoliša, kao i primjene novih tehnologija ne samo u konstrukciji i pogonu broda, već i u automatizaciji, digitalizaciji, navigaciji i drugim aspektima plovidbe i korištenja brodova?

– Lürssen grupa promatra budućnost isključivo u smjeru zelene tranzicije i digitalne transformacije. Ulažemo u tehnologije, inovacije i projekte koji vode u smjeru neutralnog ugljičnog otiska. Kada govorimo o zelenim tehnologijama, u ovom trenutku vodik nam je svima u fokusu. Lürssen gradi svoju prvu superjahtu s tehnologijom gorivih ćelija, odnosno ugrađujemo gorive ćelije s metanolom koje pretvaraju metanol u vodik i zatim proizvode električnu energiju za jahtu. Dobar primjer primjene novih tehnologija je umjetna tikovina koja se temelji na opće i široko dostupnom »normalnom drvetu«. Brodovi posebne namjene razvijaju se sa sve većim udjelom domaćeg proizvoda, kontinuirano vodeći računa o sigurnosti posade, putnika, kao i ljudi i opreme koji su u doticaju s brodom. Digitalizacija u brodogradnji ima nevjerojatan potencijal, posebno u optimizaciji funkcija broda, flote i šire, ali i smanjenju troškova i poboljšanju donošenja odluka.

Autonomna plovila

Kakva je, po pitanju razvoja novih tehnologija, usluga i praksi uloga tvrtki unutar vaše grupe, osnovanih u Hrvatskoj, Lürssen Design Center Kvarner i Maritime Center of Excellence?

– Kroz naše tvrtke u Hrvatskoj poseban fokus stavili smo na tehnologiju vodika i stvaranje prvog broda na vodik u regiji, kao i na razvoj naprednih digitalnih tehnologija te izgradnju prve potpuno zelene i pametne marine na svijetu, koja bi se mogla implementirati ovdje u Rijeci. Uz to, ovdje se radi na razvoju potpuno automatiziranog i autonomnog plovila budućnosti te na projektiranju energetske infrastrukture. Naravno, kontinuirano se radi i na razvoju naših usluga koje se baziraju na dizajniranju i projektiranju brodova, energetskih offshore sistema te razvoju i istraživanju novih tehnologija i poslovnih modela. Kroz brojne aktivnosti ove tvrtke su postale magnet za nove stručnjake na razini regije, ali i globalno, tako da se na području Kvarnera već stvara ekosustav koji je povezan s ključnim subjektima u brodogradnji – austrijskim, talijanskim, njemačkim i norveškim sveučilištima, dobavljačima ključne opreme, brodogradilištima i raznim pomorskim tvrtkama. Želimo da Rijeka bude međunarodno prepoznata kao jedno od vodećih mjesta za inovacije i razvoj novih tehnologija u maritimnoj industriji. Hrvatske tvrtke iz Lürssen grupe imat će značajnu ulogu u izgradnji novih plovila budućnosti te drugih tehnologija i inovacija. To je ono što ovdje nastojimo napraviti dugoročno. Želimo usmjeriti Rijeku i Kvarner da postanu integrirane, zelene i pametne destinacije, a istodobno potaknuti izvrsnost radne snage koja će razvijati napredne tehnologije i usluge.

Koliko ljudi zapošljavate u tim tvrtkama, jeste li u Hrvatskoj pronašli dovoljan broj stručnjaka i namjeravate li ih zaposliti još?

– Mi danas u tim tvrtkama zapošljavamo više od 140 visokokvalificiranih stručnjaka koji su sastavni dio Lürssen tima u Njemačkoj, ali i drugim zemljama, a u iduće dvije godine vjerujem da ćemo prijeći broj od 200 stručnjaka. Hrvatska sveučilišta uspješno obrazuju velik broj inženjera, njih oko 2.000 godišnje, od čega je oko 130 isključivo u segmentu brodogradnje, što je u usporedbi s Njemačkom vrlo konkurentna brojka. Vjerujem da ih motivira činjenica da imaju priliku ostati u Hrvatskoj, razvijati svoje vještine i raditi na inovativnim proizvodima i projektima koji su budućnost maritimne industrije. U Hrvatskoj imamo sve te inženjere koji rade u svakoj pojedinoj tvornici u Njemačkoj, rade na projektima za njemačku vladu, rade na istraživačkoj jahti u Hamburgu, jahti u Rendsburgu, jahti u Bremenu, mornaričkim brodovima u Bugarskoj, surađuju sa singapurskim uredom za razvoj vodikovih tehnologija u marinama… Stvarno smo impresionirani motivacijom hrvatskih inženjera koji nikada ne govore da nešto nije moguće, nego uvijek imaju stav da će pronaći rješenje, a to je stav koji želimo imati u svim našim tvrtkama.

Lanac opskrbe

U Rijeci razvijate tehnologije bespilotne i autonomne platforme, korištenje vodika i sintetičkog goriva te razvoj tehnologija poput pretvorbe otpada u energiju i sterilizacije opasnog otpada. Možete li nam reći više o svemu tome i koji je konačni cilj razvoja tih tehnologija?

Foto Mateo Levak

– Dizajn za autonomiju pomaže razvoju sposobnosti složenih sustava da funkcioniraju s različitim razinama autonomije. Rad na ovom području omogućit će sigurnu funkciju broda i drugih složenih sustava tijekom opasnih misija kao što su gašenje požara, potraga i spašavanje itd. Razvoj sustava temeljenih na vodiku, gledajući kompletan lanac opskrbe – proizvodnja i korištenje energije na brodu, sustav skladištenja i transporta te sustav za proizvodnju vodika – iznimno je važan kao trenutno najbolja alternativa fosilnim gorivima. Iskorištavanje otpada i njegovo pretvaranje u energiju putem sintetskog goriva prijelazno je rješenje dok se ne razviju tehnologije koje će biti potpuno zelene i plave. Ova tehnologija rješava dva velika problema današnjeg društva. Količinom otpada koju stvara naše društvo i količinom CO2 treba upravljati, a mi imamo ideju, razvojni projekt i tehnologiju kako pristupiti tim izazovima.

U razvoju novih tehnologija iz vaše se grupacije često naglašava potreba za suradnjom sa znanstvenom zajednicom, osobito Sveučilištem. 2021. godine u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci pokrenuta je inicijativa za osnivanje Maritimnog inovacijskog klastera – MARINN, kakva su dosadašnja iskustva u toj suradnji i smatrate li da ona treba biti još intenzivnija?

Novi izazovi

– MARINN okuplja cjelokupni ekoinovacijski sustav, od akademske zajednice, poslovnog sektora, lokalne samouprave i nevladinih organizacija. Prioritetna područja i interesi koji su u fokusu klastera su autonomna vozila, čiste tehnologije s naglaskom na vodik, pretvorba otpada u energiju te pametne, zelene i samoodržive marine temeljene na implementaciji tehnologije »digitalnog blizanca«. Ovaj klaster okosnica je razvoja maritimne industrije u Hrvatskoj i uvjereni smo da će razvoj i širenje klastera pozicionirati Kvarner i Hrvatsku kao centar izvrsnosti za razvoj novih tehnologija i pametnih vještina. Svjesni smo da samo zajedno s drugim tvrtkama, znanstvenom zajednicom i podrškom javnog sektora možemo napraviti značajnije promjene i zbog toga smo i osnovali MARINN.

U Rijeci se održava Europski forum o budućnosti Sveučilišta, na kojemu je upravo suradnja znanstvene i poslovne zajednice, javnog i privatnog sektora, jedna od glavnih tema. Kako vi vidite suradnju Sveučilišta, poslovnog i javnog sektora u budućnosti?

– Pojedina tvrtka ili pojedina institucija ne može sama napraviti veliku promjenu unutar određene industrije. Tajna je u tome da morate usko surađivati s institucijama za obrazovanje i istraživanje. Otvoren i transparentan zajednički rad olakšat će pronalaženje rješenja. Hrvatska vlada, na nacionalnoj i lokalnoj razini, pruža veliku podršku i u potpunosti razumije ovakav koncept, tako da Hrvatska ima dobru priliku pozicionirati se kao istraživačko središte moderne tehnologije. U konačnici sve je na ljudima, kreativnim i inovativnim ljudima. Kako bismo išli ukorak s onim što dolazi, potrebni su nam ljudi, stručnjaci koji mogu raditi na zahtjevnim projektima i istraživanju i razvoju – i koji su spremni prihvatiti nove izazove. Zbog toga smo fokusirali naše istraživanje i razvoj ovdje u riječkom uredu u suradnji sa sveučilištem i drugim međunarodnim tvrtkama te našim inženjerskim uredima u Njemačkoj. Mi smo ostvarili odličnu međusobnu suradnju s riječkim sveučilištem zahvaljujući sposobnim i vrlo dobro obučenim stručnjacima na sveučilištu. Ta suradnja za nas mora postati nešto prirodno, organsko, a međusobna razmjena ideja, znanja i iskustava mora nam pomoći u rješavanju izazova s kojima se susrećemo. Lürssen grupa je uvijek otvorena za suradnju sa studentima i profesorima, jer se tako doprinosi razvoju novih tehnologija, i naravno, studenti su uvijek dobrodošli posjetiti naša brodogradilišta u Njemačkoj. Ako od grupe studenata koja nas posjeti dobijemo barem jednog jako dobrog inženjera brodogradnje, to je uspjeh nas i sveučilišta.

Zelena marina

Također u Rijeci ste krenuli u zajednički projekt gradnje luksuzne nautičke marine, zajedno s ACI-jem. Koji je motiv za okretanje toj grani turizma i kakva će biti uloga Lürssen grupe u tom partnerstvu? Kakva su vaša očekivanja i u kojoj mjeri će vaši kontakti i poznavanje tržišta luksuznih plovila pridonijeti poslovanju marine?

Foto Mateo Levak

– Naša je velika želja da marina u Rijeci postane prva svjetska zelena i digitalna marina. Osim proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora energije, jedna takva marina težit će i visokotehnološkim rješenjima za pretvaranje otpada u energiju. Potpuno zelena, samoodrživa i digitalna marina uključuje tehnologije poput 5G povezivanja, korištenje tehnologije digitalnog blizanca za nadzor infrastrukture i održavanje, inovativne aplikacije za goste i osoblje marine, inovativna rješenja koja podižu kvalitetu usluge i zadovoljstvo gostiju, napredne sustave umjetne inteligencije za upravljanje marinom, napredna digitalna rješenja za sigurnost marine i gostiju, autonomna transportna vozila i tehnologije pametne mobilnosti, autonomna vozila za nadzor. Riječ je o projektu razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj koji će omogućiti novi pogled na Rijeku i nadamo se privući jahte i megajahte iz cijelog svijeta te destinaciju učiniti puno atraktivnijom. Veći priljev prihoda od turizma svakako će utjecati na cjelokupno gospodarstvo, a ekonomski će ova investicija najviše utjecati upravo na riječko područje. Jadranska obala je već dugi niz godina poznato odredište za megajahting, a uskoro će se toj ponudi pridružiti i Porto Baroš kao elitna marina s najvišom kategorizacijom od 5 sidara.

Očekujete li da će marina u Rijeci biti privezište za luksuzne jahte izvan sezone, kada ih njihovi vlasnici ne koriste ili bi mogla postati i polazišna točka za vlasnike i korisnike na njihovim krstarenjima Jadranom i Mediteranom? Što će novoga u nautičkom sektoru ponuditi nova marina?

– Osim nautičkih sadržaja, u marini će biti restorani, trgovine, šetnica, parkiralište itd. Predviđeno je više od 130 novih radnih mjesta u samoj marini, no posljedice na gospodarstvo riječke regije i šire bit će dalekosežne, budući da će osim zapošljavanja specijaliziranog osoblja, doći i do porasta stope zapošljavanja i u drugim, vezanim djelatnostima. Ova marina ostavit će značajan utjecaj, ne samo za jahtaše, već i za sve građane grada Rijeke, pa i šire – izgradnja marine trajno će promijeniti izgled grada, ponuditi mnoštvo sadržaja i unaprijediti kvalitetu života stanovnika čitave riječke regije. Ono što je sigurno, jest da će se Rijeka otvoriti prema moru te postati važna točka na nautičkoj i turističkoj karti Mediterana. Za megajahte su poželjne destinacije koje imaju cjelogodišnju ponudu, što će marina smještena u samom centru Rijeke svakako imati. Sve ovo Hrvatsku zaista čini jednom od najatraktivnijih nautičkih destinacija na svijetu.

Hrvatska brodogradnja mora tražiti sofisticiranu nišu

Postoji li interes Lürssen grupe za neki vid suradnje s hrvatskim brodogradilištima? Mogu li se i na Jadranu graditi luksuzne jahte?

– Rijeka je odabrana kao lokacija za uspostavu našeg inženjerskog ureda zbog činjenice da je Hrvatska prepoznata kao jedna od najpriznatijih pomorskih i brodograđevnih zemalja na svijetu, s dugom tradicijom u brodogradnji i inženjerstvu, a posebice u području projektiranja i izgradnje sofisticiranih prototipnih brodova.

Hrvatska brodogradilišta bila su vrlo uspješna u komercijalnoj brodogradnji, no taj se segment posljednjih nekoliko godina gotovo isključivo preselio u Aziju. Hrvatska brodogradnja mora tražiti sofisticiranu nišu s dobrom produktivnošću i visoko učinkovitim načinima proizvodnje kako bi ostala konkurentna. Veličina brodogradilišta ovdje uopće nije pitanje, radi se isključivo o vrsti proizvoda i potražnji na tržištu. U Europi vlada trend da se mogu proizvoditi samo sofisticirani brodovi s visokim stupnjem inženjeringa. To je sigurno nešto što Hrvatska ima, jer imate kvalitetne inženjere i motivirane ljude, međutim potrebno je pronaći pravi proizvod i prava tržišta.

Opatija ima velik potencijal postati cjelogodišnja destinacija

Budući da ste na Kvarneru ušli i u turistički sektor, akvizicijom Liburnia Riviera Hotela, na koji način kanite povezati taj dio poslovanja s budućom marinom?

Foto Mateo Levak

– Ovamo smo došli jer je ovo uistinu prelijepo područje s velikim razvojnim potencijalom. Osim razvoja nautičkog turizma na jednu puno veću razinu, mi želimo podići razinu čitave destinacije, ne samo Rijeke, već čitavog Kvarnera. Sve to, naravno, želimo povezati sa smještajnim kapacitetima u našim hotelima u Opatiji. Opatija ima veliki potencijal da postane cjelogodišnja destinacija ako podigne raznolikost ponude na višu razinu. Podrška dvaju gradova, Rijeke i Opatije, bit će nam ključna u ostvarenju ovih ciljeva i zato mi je drago što mogu pohvaliti dosadašnju suradnju s oba grada.

Gradimo prvu jahtu s tehnologijom gorivih ćelija

Tvrtke u vašoj grupaciji priključile su se projektu Doline vodika Sjeverni Jadran. Koliko će vodik, njegova proizvodnja i korištenje, po vašem mišljenju, biti važni u pomorstvu općenito, posebno u nautičkom turizmu? Je li vodik rješenje za pogon brodova u budućnosti i u kojoj mjeri će Lürssen grupa ulagati u razvoj tehnologija povezanih s vodikom?

– Vodik ima velik potencijal u pomorstvu kao sredstvo za pogon brodova u budućnosti. Kao ekološki prihvatljivo gorivo, vodik može pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćenja koja uzrokuju brodovi. Lürssen gradi svoju prvu superjahtu s tehnologijom gorivih ćelija, odnosno ugrađujemo gorive ćelije s metanolom koje pretvaraju metanol u vodik i zatim proizvode električnu energiju za jahtu. Proveli smo opsežna istraživanja i imamo laboratorij za testiranje gorivih ćelija u našem brodogradilištu u Njemačkoj, dok u isto vrijeme radimo na projektima istraživanja za brodove kratkog dometa koji koriste tehnologiju čistog vodika. Postoje dostupna sredstva za ovakve projekte, postoje fondovi EU-a, pronaći ćemo rješenja, samo treba vremena. Hrvatska sudjeluje u Dolini vodika Sjeverni Jadran, a dio te inicijative su i dvije tvrtke iz Lürssen grupe, Gitone Kvarner i Maritime Center of Excellence. Kroz ovaj projekt radimo na uspostavi Regionalnog centra za vodik i projektu prenamjene i opremanja plovila na vodikov pogon. Vodik svakako ima potencijal postati važan izvor goriva u pomorstvu i nautičkom turizmu, ali još uvijek postoje tehničke i ekonomske prepreke koje treba riješiti kako bi se postigla šira upotreba ove tehnologije. Velika stvar je stvoriti proizvod koji će biti društveno prihvatljiv u budućnosti i uz to imati nultu emisiju. Mislim da ja mogu samo stvoriti okruženje koje će pomoći mladima da razmišljaju u tom smjeru i omogućiti im da isprobaju nove ideje. Ne mogu voditi taj proces, ali mogu stvoriti okruženje da mladi krenu u tom smjeru.

(Sadržaj nastao u suradnji s Lürssen Design Center Kvarner i Gitone Kvarner)