U Hrvatskoj imamo nedovoljno dobro korporativno upravljanje, preciznije, ono je loše, a to »loše« se ponajprije odnosi na državna poduzeća, odnosno na trgovačka društva u pretežito državnom vlasništvu, na nacionalnoj i razini lokalne uprave i samouprave. Problem leži u nadzornim odborima, koji su krucijalni mehanizam korporativnog upravljanja, ali ne samo u njima.

Prvi je problem u nejasnoj vlasničkoj politici države. Istraživanja koja smo provodili zadnjih 25 godina nažalost su frustrirajuća. Znači, imate pametne ljude koji sjede u nadzornim odborima, koji su eksperti i mogu puno pridonijeti, no u prosjeku nadzorni odbori u hrvatskim državnim poduzećima ne preuzimaju svoju ulogu, istaknuo je prof. dr. sc. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista na skupu i panel raspravi »Kakve nadzorne odbore trebamo«, održanom na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, u organizaciji HDE-a i EFRI-ja. Tipurić je naglasio da »nadzorni odbori moraju biti temelj profesionalizma i otpornosti na političke ili interesne utjecaje«.

Standardi OECD-a

– Njihova neovisnost i stručnost ključ su za transparentno upravljanje, što je osnova očuvanja nacionalnih interesa i povjerenja građana u državna poduzeća. Ako želimo napredak, moramo se odmaknuti od imenovanja koja počivaju na partikularnim interesima i usmjeriti se na stvaranje kulture odgovornosti, poručio je Tipurić. Prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci istaknuo je važnost ovakvih rasprava, pogotovo u svjetlu pristupanja OECD-u. Podsjetio je da je Fakultet prije 10 do 15 godina organizirao program cjeloživotnog obrazovanja za predstavnike uprava i nadzornih odbora. Tada je, kaže, bilo uvjetovano određenom političkom odlukom da svi koji su u tim tijelima trebaju imati takvo obrazovanje u svom portfelju.

– Aktualnost takvih programa je u međuvremenu nestala, a svjedočili smo nažalost manjku kvalitete članova nadzornih odbora i uprava, što se vidjelo kroz negativne učinke u gospodarstvu. Sada je opet ova tema izuzetno aktualna jer s pristupanjem OECD-u jedan od važnijih kriterija je da ponovno članovi upravnih i nadzornih odbora moraju imati te kvalifikacije da bi zadovoljili standarde OECD-a. Tako da vjerujem da je ovo samo prvo u nizu događanja na tu temu, poručio je Drezgić. Izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, prodekanica za suradnju s gospodarstvom i poslovanje EFRI-ja, kaže da bliskim suradnjama poput ove, s Hrvatskim društvom ekonomista, Ekonomski fakultet u Rijeci izravno sudjeluje u aktualnim gospodarskim diskusijama te aktivno doprinosi rješavanju konkretnih izazova s kojima se suočavaju poduzeća i institucije.

– Naš Fakultet se već istaknuo, na lokalnoj, regionalnoj, ali i nacionalnoj razini, kao primjer izvrsnosti u povezivanju obrazovanja i praktičnih potreba tržišta te ovakvim suradnjama osiguravamo sinergiju između znanstvenog pristupa i iskustva praktičara, čime se potiče razvoj politika i alata koji su od presudne važnosti za razvoj gospodarstva. Jedan od ciljeva iza naše kontinuirane uključenosti u poslovne tijekove jest učiniti konkretne korake prema jačanju transparentnosti, odgovornosti i profesionalizma u hrvatskom poslovnom okruženju. Ovakva događanja također su prilika za međusektorsku suradnju. Uključivanjem različitih glasova – od korporativnih stručnjaka do regulatornih tijela – kreira se prostor za nove ideje i konkretne prijedloge za unapređenja, navodi Buterin. Panel rasprava okupila je vodeće stručnjake iz područja korporativnog upravljanja, pa je tako Ivo Markotić, član Gospodarskog savjeta HDE, rekao da što se tiče same legislative i smjernica OECD-a koje treba implementirati, to samo po sebi nije dovoljno jer samo po sebi neće donijeti značajnije promjene.

Granske strategije

– Promjena treba biti u svijesti i volji ljudi koji provode politiku, odnosno izvršnu vlast. To je ključno. Isto tako, dobar putokaz bi ljudima u nadzornim odborima bio da jasno razumiju granske strategije koje opet treba riješiti država. Bez te dvije pretpostavke će se stvar i dalje ‘rolati’ na klijentelistički način gdje će dolaziti ljudi po političkoj liniji, a ne koji su stvarno kompetentni, kazao je Markotić. Prof. dr. sc. Bojan Hlača, predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka, kazao je da »bez obzira na to kako bude kada se smjernice naprave, opet će tu biti neki osnivač, skupština, vlasnik, skupština i uprava koja će to provoditi«.

– Nadzorni odbori i upravna vijeća imaju krovne dokumente koje moraju poštovati, zakon, podzakonski akti, statut, to je sve zadano. Ono što imaju prostora da mijenjaju su eventualno poslovnik o radu uprave i poslovnik o radu NO-a ili upravnog vijeća, i samim time pokušavaju na neki način ubrzati i ostvariti te ciljeve, a s druge strane, ne birokratski zaustaviti operativu u društvu. Zato je dobro da je sastav nadzornih odbora i upravnih vijeća heterogen, da su zastupljene različite struke, da mogu meritorno razgovarati, a to opet ovisi o osnivaču. Problem je i kad se primjerice počne pričati da je sve dobro, a nije, ili obrnuto, da govore da ništa ne valja, a valja. Mora se imati taj osjećaj da s jedne strane društvo diše, a s druge da ostvaruje strateške ciljeve, tu smo između te »vatre« kako to učiniti, opisao je Hlača.

Smjernice i uputstva

Dr. sc. Dalibor Brnos, ravnatelj Lučke uprave Pula, govorio je o važnosti kontrolinga koji, kaže, daje smjernice i uputstva menadžeru da uspješno sleti u zonu profita i ostvari svoje ciljeve. U nastavku je rekao i da se odnos nadzornog odbora i uprave mora temeljiti na povjerenju, transparentnosti i jasno definiranoj odgovornosti. Isto tako, kaže, odnos mora biti dobro izbalansiran, nije dobro niti da se uprava boji sjednica, ali niti da je previše prijateljski. Prof. dr. sc. Domagoj Hruška, pročelnik Katedre za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže da su poduzeća instrument ekonomske vrijednosti i ako poduzeće ne kreira vrijednost, ne obavlja svoju svrhu. Na skupu je govorila i dr. sc. Lana Cindrić, viša asistentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, te prof. dr. sc. Danijela Sokolić, pročelnica Katedre za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Darija Prša: Odgovorno upravljanje je ekonomsko i društveno pitanje

Doc. dr. sc. Darija Prša, članica Gospodarskog savjeta Hrvatskog društva ekonomista naglašava da su stručni i neovisni nadzorni odbori ključni za transparentno, učinkovito i odgovorno upravljanje državnim poduzećima.

Foto Sergej Drechsler

– Kao tijela odgovorna za praćenje rada uprave i osiguranje usklađenosti s najboljim praksama korporativnog upravljanja, nadzorni odbori imaju središnju ulogu u očuvanju javnog interesa i osiguravanju održivog poslovanja. Neovisnost članova nadzornog odbora temelj je njihove objektivnosti i otpornosti na političke ili druge vanjske utjecaje. Kroz stručnost i iskustvo članova osigurava se donošenje kvalitetnih odluka koje vode računa o dugoročnoj vrijednosti poduzeća, kvaliteti usluga za građane i odgovornosti prema svim dionicima, uključujući zaposlenike, klijente i širu zajednicu. Uvođenje transparentnih kriterija za imenovanje članova nadzornih odbora, uz naglasak na stručnost u područjima poput financija, prava, industrijskog menadžmenta i strategije, ključno je za sprječavanje sukoba interesa i unaprjeđenje povjerenja javnosti. Državna poduzeća često upravljaju resursima od nacionalnog interesa, stoga njihovo odgovorno upravljanje nije samo ekonomsko, već i društveno pitanje. Stručni i neovisni nadzorni odbori najbolja su garancija da će se strateške odluke donositi u interesu građana, a ne prema partikularnim ili kratkoročnim interesima, zaključuje doc. dr. sc. Darija Prša.