Motivacija, zdravlje i pronalazak zaposlenja glavni su uzroci odustajanja od studija u Hrvatskoj – istaknula je to Iva Odak iz Instituta za društvena istraživanja Zagreb na okruglom stolu “Unapređenje pravičnosti i uključivosti visokog obrazovanja u Hrvatskoj: preporuke za javne politike”, koji su organizirali Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas iz Rijeke i Institut za razvoj obrazovanja iz Zagreba.

Navodeći ostale razloge napuštanja studija, Odak je apostrofirala i nedostatak discipline, financijske razloge te organizacijske izazove studija koji se tiču organizacije nastave i ispita, a sve to pokazalo je istraživanje provedeno i među bivšim studentima.

Obrazovne politike

– Ono što je primjetno u svim razgovorima s bivšim studentima je da nitko nije spomenuo da je imao podršku institucije, odnosno nikoga od tih studenata koji su napustili studij nitko nije pokušao zadržati na tom studiju.

Naše istraživanje pokazalo je više razloga napuštanja studija koji mogu poslužiti kao osnova za kreiranje preporuka za obrazovne politike u cilju prevencije i smanjenja broja studenata koji napuštaju visoko obrazovanje, kazala je Odak.

Iako u Hrvatskoj ne postoji sustavno praćenje studenata, kao što su registar diplomiranih i registar studenata, Teo Matković iz Instituta za društvena istraživanja iznio je podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima studij napušta 40 do 45 posto upisnika.

– To ne znači da ti studenti nisu završili studij, jer dio njih upiše drugi studij, ali i dalje smo iznad europskog prosjeka napuštanja studija, a društvo nam prave Slovenija, Srbija te Bosna i Hercegovina, što ukazuje na to da u tim sustavima nešto nije kako treba, kazao je Matković.

Dodajući da Hrvatska i dalje ima nižu stopu visokoobrazovanih u odnosu na europski prosjek, Zvonimir Anić iz Instituta za razvoj obrazovanja kazao je da Hrvatska ima 36,6 posto visokoobrazovanih građana u dobi od 25 do 34 godine, dok je europski prosjek 40,5 posto, kao i da samo 23 posto studenata prima stipendije, a 88 posto kao glavni izvor financiranja navodi obitelj.

Ujedno je upozorio i da su određene skupine poput Roma, pripadnika LGBT zajednice, studenata iz ruralnih područja ili pak studenata koji su roditelji u nepovoljnijem položaju i manje sudjeluju u visokom obrazovanju od drugih.

Barijere za starije

Također je dodao da postoje barijere za upis starijih studenata, kao i da sustav trogodišnjeg strukovnog obrazovanja ne omogućuje izravan nastavak obrazovanja prema visokom obrazovanju.

Cilj okruglog stola bio je prikazati i raspraviti preporuke za javne politike o unapređenju pravičnosti i uključivosti visokog obrazovanja u Hrvatskoj nastale u okviru projekta “Tematska mreža – Cjeloživotno obrazovanje dostupno svima”, čiji je nositelj Institut za razvoj obrazovanja, a sufinanciran je sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Susret je bio i dio obilježavanja 50. obljetnice osnutka Sveučilišta u Rijeci.