Broj hospitalizacija zbog COVID-19 vidljivo je skočio u riječkoj bolnici tijekom vikenda, povećavši se za gotovo 20 posto u odnosu na dan ranije.

Tako se u KBC-u Rijeka, prema jučerašnjim podacima, nalazio 141 pacijent s COVID-19 među kojima je njih 20 trebalo pomoć respiratora.

Ako je suditi prema jučer objavljenim brojkama, u riječkoj bolnici za COVID-bolesnike slobodno je stotinjak postelja od ukupno 244, a s 20 pacijenata na respiratoru kapaciteti Centralnog respiracijskog centra gotovo su puni. Zbog toga je već u subotu počeo s radom novi intenzivistički lokalitet na Klinici za ginekologiju i porodništvo gdje se nalazi 70 mjesta za pacijente s težim kliničkim slikama, među kojima je i pet mjesta na respiratoru.

– To je loša promjena u odnosu na prethodne dane. Kliničari bi bili pozvaniji govoriti o stanju hospitaliziranih osoba, no znamo da je dobna struktura hospitaliziranih uglavnom srednja i starija životna dob, što je donekle očekivano. Moramo konstatirati da je i srednja dob, što zbog životne dinamike i kontakata, ali i učestalijeg razvoja bolesti nego što je to u dječjoj dobi, dominantna skupina pogođena epidemijom i u smislu razvoja komplikacija bolesti, kazao je jučer glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević.

Rijeka na udaru

Među hospitaliziranim pacijentima srednje dobi, prema njegovim riječima, ima osoba koje nemaju nikakvih kroničnih bolesti.

– Međutim, to su ipak rjeđi slučajevi od onih pacijenata koji su hospitalizirani s komorbiditetima. Komorbiditeti su uglavnom vezani za kronične bolesti poput dijabetesa, različitih plućnih bolesti ili pretilosti, što su sve faktori koji utječu na komplikaciju kliničke slike. No, bolest definitivno zahvaća i one koji su mladi i zdravi pa je razmišljanje mladih ljudi koji osjećaju da ne mogu biti pogođeni težim oblikom bolesti zapravo zabluda. Naravno, da se komplikacije bolesti među mlađim ljudima ne događaju tako često, ali kod velikih brojki zaraženih osoba, netko se, nažalost, nađe i u toj poziciji da oboli, a da pritom nema komorbiditeta i da je mlađe životne dobi, upozorio je Rončević.
Primorsko-goranska županija jučer je zabilježila 393 nova slučaja zaraze koronavirusom, dok je broj aktivnih iznosio 2.914. Distribucijski gledano, Rijeka i njezin prsten imali su 61 posto udjela novozaraženih, a slijede Liburnija i crikveničko-vinodolsko područje s po 11 posto zastupljenosti novozaraženih te otok Krk s osam posto udjela novozaraženih koronavirusom. U ostalim dijelovima PGŽ-a, prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, virus se i dalje javlja sporadično. Kad je riječ o dobi novozaraženih, jučer je bilo 17 posto starijih od 65 godina, a kao i uvijek dominira radno-aktivno stanovništvo s udjelom od 61 posto, dok su maloljetnici zastupjeni s 12 posto, a studentska populacija bila je prisutna s deset posto udjela u broju novooboljelih.

Mikrobiološki odjel u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, prema Rončevićevim riječima, radi s maksimalnim kapacitetima testiranja te se dnevno u prosjeku obrađuje od 900 do 1.000 testova. Analiziraju se prvenstveno uzorci koji stižu sa središnjeg punkta na Mlaki, ali i iz drugih ispostava. Dio uzoraka i dalje stiže iz KBC-a Rijeka, a dio i iz drugih županija, prije svega Ličko-senjske.

– Zbog velikog broja testiranja, pogotovo u slučaju kada se mora ponavljati test, a od početka primjene PCR metode određeni udio testova se mora ponoviti iz istog uzorka događaju se slučajevi koji nisu rijetki, a to je da je između 24 i 48 sati gotov rezultat. Kako laboratorij radi maksimalnim kapacitetom i stalno, a ponekad dolazi i nešto više uzoraka od kapaciteta, velik dio uzoraka obrađuje se u razdoblju od 24 do 48 sati, što se na europskoj razini smatra vrlo prihvatljivim rokom za izdavanje nalaza. Broj testiranja kod nas je solidan u odnosu na druge europske zemlje. Sve zemlje koje testiraju dinamikom poput naše, izdaju rezultate u razdoblju od 24 do 48 sati, istaknuo je Rončević.