Piše Kim Cuculić

Ovo je prilično važna vijest za Korzo na kojem dominiraju trgovine odjeće i fast food. Otvara se nova knjižara

Kim Cuculić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

U prostoru bivše robne kuće nakladnik V. B. Z. uskoro otvara veliku knjižaru, onakvu kakvu grad na Rječini odavno zaslužuje



Svatko tko ovih dana prođe riječkim Korzom, odmah preko puta Gradske ure ugledat će veliki izlog ispunjen knjigama. Već neko vrijeme Korzom dominiraju trgovine s tekstilnim proizvodima, otvorila se na glavnoj šetnici i trgovina za kućne ljubimce, namnožili su se i objekti za brzu prehranu, pa je u takvom kontekstu važna vijest za Rijeku da dobiva novu knjižaru, u samom srcu Korza.


U prostoru bivše robne kuće nakladnik V. B. Z. uskoro otvara veliku knjižaru, onakvu kakvu grad na Rječini odavno zaslužuje. Sjećamo se nekih prošlih vremena koja su za knjigu u Rijeci bila mnogo gora i knjižare su se u jednom trenutku više zatvarale nego otvarale. Premda se čini da ni danas vrijeme nije sklono knjizi, čemu u prilog govore i statistički podaci iz kojih se može zaključiti da građani Hrvatske sve manje čitaju, pozitivno je da je netko u reprezentativnom zdanju u središtu Rijeke odlučio otvoriti knjižaru. I to baš knjižaru, a ne još jednu trgovinu donjim rubljem, kupaćim kostimima, parfemima i slično. I neće to biti samo knjižara nego i kulturno okupljalište.


Tako je već nekoliko godina ispražnjen prostor, s povremenim pokušajima oživljavanja, dobio sretan epilog. Povod je to i da podsjetimo na povijest ovog zdanja. Knjižara se smjestila u prizemlju i mezzaninu zgrade u kojoj se nekad nalazio hotel Royal, a danas je tu sjedište Primorsko-goranske županije. Naručitelj izgradnje, Francesco Rauschel, htio je svojim hotelskim zdanjem istaknuti ljepotu i širinu središnjega riječkog šetališta. Arhitekt Emilio Ambrosini riješio je zadatak razmišljajući secesijski, potpisujući jedno od najljepših secesijskih pročelja koje se odlikuje nizom otvorenih balkona s polukružnim lođama, kovanih balkonskih ograda i pregrada s motivima cvijeća i meandara te reljefnim ukrasima u obliku vijenaca s motivom kestenova lišća.




Ovako su u povodu otvorenja pisale novine: »U veličanstvenoj i elegantnoj građevini na Korzu početkom listopada 1907. otvorena je za javnost sjajna trgovina Francesca Rauschela, pridonoseći značaju i ljepoti mjesta…«


Francesco Rauschel, inače trgovac tkaninama, otvorio je u podnožju zgrade i vlastiti dućan, a kasnije ga je iznajmio trgovcima istog asortimana – braći Papetti. Kroz povijest bila je ovdje i Robna kuća Nama, pa Robna kuća Karolina Riječka te druge trgovačke djelatnosti, uglavnom prodaja tekstila i tekstilnih proizvoda. I tako smo došli do 2024. godine kad će trgovinu tekstilom u sklopu nekadašnjeg hotela Royal zamijeniti trgovina knjigama, što je zaista izniman iskorak. Najavljeno je da će to, s 1.200 četvornih metara, biti najveća knjižara u Hrvatskoj. Nadamo se da će ta činjenica barem malo pridonijeti povećanju kupovanja i čitanja knjiga. Recentno istraživanje pokazalo je sljedeće rezultate:


tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37 posto), kupovina (40 posto) i posudba od prijatelja (34 posto), no među čitateljima postoje razlike u načinu nabavljanja knjiga. Najmlađi knjige češće posuđuju u knjižnici i kopiraju ili preuzimaju s interneta, od prijatelja ih češće posuđuju osobe iz Slavonije ili Dalmacije ili one koje žive na selu, a najčešće ih kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina, visokoobrazovane osobe i osobe s visokim primanjima. Na poklon je najčešće dobivaju oni stariji od 65 godina. U posljednjih pet godina odgovor na pitanje: »Jeste li tijekom ove godine pročitali barem jednu knjigu?« pao je s 49 na 38 posto.


Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa i broj takvih osoba raste. U proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 40 posto građana Hrvatske, što ukazuje na nastavak trenda pada čitanosti u odnosu na protekle godine. Kao i prethodnih godina, najviše čitaju žene, visokoobrazovane osobe te osobe koje žive u Istri i Primorju. I dalje se najčešće čita beletristika, zatim publicistika i stručne knjige, a najmanje knjige o umjetnosti i stripovi.


Knjige se i dalje najčešće kupuju u – knjižarama.