Klimatske promjene, podizanje razine mora i sve ekstremnije vremenske nepogode sve češće rezultiraju poplavljivanjem naseljenih mjesta uz more, a pregled najkritičnijih mjesta na Kvarneru od danas je moguć putem web preglednika ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije, dostupnog na web stranicama Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a.

Preglednik je nastao u suradnji Zavoda i Građevinskog fakulteta u Rijeci koji već godinama istražuju moguće posljedice i utjecaj podizanja morske razine na priobalna područja u Primorsko-goranskoj županiji. Rezultati tih istraživanja dosad su objavljeni u dvije publikacije, a od sada su zainteresiranoj javnosti dostupni i putem interneta.

Najranjivije lokacije

Na području županije postoji više kritičnih točaka, istaknuo je profesor Igor Ružić, izdvojivši nekoliko najranjivijih lokacija na području Rijeke i županije.

Foto Sergej Drechsler

– Imamo i kritičnih točaka u nenaseljenim područjima, gdje se često događaju odroni obale, ali oni ne predstavljaju toliki problem, jer praktički nikoga ne ugrožavaju i za nijih se uglavnom ne čuje. Problem su izgrađeni dijelovi, na nižim područjima, gdje dolazi do problema. najkritičnija su starija naselja koja su često dijelom formirana na nasipima. Tu imamo primjere Rijeke, Cresa, Lošinja, Lopara i drugih naselja.

U Rijeci je posebno ranjivo područje oko Place, a osim njega imamo recentna plavljenja na području Torpeda, gdje su uglavnom stare industrijske hale pa nema nekih prevelikih šteta, a polako se pojavljuje i problem na Pećinama, gdje su pojedini objekti izgrađeni preblizu obali, rekao je Ružić.

Foto Sergej Drechsler

Novinare je zanimalo na koji se način građevinska struka može boriti protiv takvih pojava, odnosno postoje li metode zaštite postojećih objekata od eventualnog dizanja razine mora.

– Kad smo već gradili tamo gdje nije trebalo, postoje određene metode zaštite. Moguće je napraviti nekakav obalni odmak. Dobar primjer je opatijski lungo mare, izgrađen još za Austro-ugarske, koji je odlična barijera za gradnju preblizu obali, tako da tamo većih problema nema.

Izgradnja obalnih šetnica i puteva je jedan od načina zaštite obale. Ispred toga je moguće napraviti nekakva umjetna žala koja bi također štitila obalu, ali bojim se da bi u slučaju tih obalnih odmaka moglo biti zloupotreba, rekao je Ružić.

Idući korak

Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje, je objasnio da je web preglednik izrađen na temelju podataka prikupljenih kroz prve dvije faze projekta provedenog u suradnji s Građevinskim fakultetom.

Foto Sergej Drechsler

– Ideja je da ga koriste svi koji na bilo koji način rade na otpornosti na klimatske promjene, s obzirom da je ranjivost obalnog područja upravo jedna od posljedica klimatskih promjena, kako bi mogli poduzeti korake da štete od tih promjena budu što manje, rekao je Butigan.

Foto Sergej Drechsler

Najavio je i izradu treće faze kojom bi se odredile točne površine koje bi more preplavilo u različitim scenarijima podizanja razine mora, odnosno koliko duboko bi more prodrlo u sadašnje kopneno područje.

– Na taj ćemo način dobiti preciznu sliku i mogli bismo bolje odrediti koje bi sve štete mogle nastati od poplavljivanja morem, kao i koje mjere poduzeti da se to izbjegne, rekao je Butigan, ističući kako je smisao preglednika da bude dostupan široj javnosti, a ne isključivo stručnjacima.

– Ideja je da općine, gradovi, lučke uprave i javnost općenito ima kvalitetne informacije kojima mogu povećati otpornost na klimatske promjene, rekao je Butigan