Foto Vedran Karuza
Nova šetnica jedinstven je spoj kulturne baštine, suvremene umjetnosti, i prirode
povezane vijesti
Otkrivanjem spomenika “Ljeta gospodnjega 1288.” Kuzme Kovačića u Gradu Grobniku otvorena je Šetnica Zakona devet gradova, poviješću inspirirana priča o nekadašnjim gradovima koji su činili Vinodolsku kneževinu.
U ambijentu grobničkog Kaštela koji odiše bogatom prošlošću, kulturnom baštinom i dobro čuvanim nasljeđem, uz sigurnosne snage arhaičnim oružjem opremljene i povijesnim odorama upriličene Frankopanske garde, monumentalnu su skulpturu otkrile Silvana Demark, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine, i načelnica općine Čavle Ivana Cvitan Polić.
Impozantni kameni spomenici
I upravo se u samom kaštelu orila pjesma “Grobnišćino, lipi moj kraju” koju je pjevao mješoviti pjevački zbor Castrum po stihovima istaknute, nedavno preminule kulturnjakinje, pjesnikinje i čuvarice čakavske baštine Vlaste Juretić čijim je radom i započeta prva faza ovog dugogodišnjeg projekta.
Devet impozantnih kamenih spomenika koje je izradio jednak broj hrvatskih umjetnika, akademskih slikara i kipara smještene su uz povijesnu jezgru Grada Grobnika, a kao trajni spomen u prostoru predstavljaju Grobnik, Trsat, Hreljin, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi i Ledenice.
– Ovaj jedinstveni spoj kulturno-povijesne baštine, suvremenog umjetničkog stvaralaštva i prirodne baštine podsjeća nas da se ime Grobnik prvi puta spominje 6. siječnja 1288. proglasom u Vinodolskom zakoniku, jednom od najznačajnijih europskih srednjovjekovnih pravnih spomenika, kazala je Silvana Demark, zahvalivši svima koji su sudjelovali pretvaranju 50 tona kamenih blokova u poveća umjetnička djela te ih “posadili” na dionici od ulaza u Grad Grobnik, preko okoliša crkve sv. Filipa i Jakova do samog kaštela.
Otvorenje Grobničke jeseni
I još će projekt Zakona devet gradova, “biser u nizu grobničke biserne ogrlice”, pričekati neko vrijeme dok se šetnica ne uredi i ne ušminka u njezin konačni reprezentativan izgled, pa kao obavezna postaja primorske kulturno-turističke rute služiti na ponos prošlih i budućih generacija.
Ipak, dok je folklora, plesa i pjesme, poput one domaćeg zbora Castrum i ženske vokalne skupine Luštrin iz Kostrene čijim je izvedbama otvoreno i 29. izdanje tradicionalne, tromjesečne kulturno-umjetničke manifestacije Grobnička jesen, ne treba strepiti.
I ove će jeseni Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, koja slavi 30 godina svog postojanja, uz raznovrstan kulturni program, s glavnim fokusom čuvati i promovirati ono što je živo dok su živi i ljudi koji ga žive – grobnički govor i čakavsko narječje.
