Kad je 1889. godine u tzv. ciglenu kuću u sadašnjemu art-kvartu Benčić društvo unijelo prvu pošiljku duhana da ga tamo osuši, teško da je itko od njih pomislio da će 132 godine kasnije na tom mjestu, u nekom sasvim drugom gradu, djeca dobiti svoju kuću.

U djecu se kunemo, ona su nam uvijek u izrekama o ostavljanju im svijeta i najvećem blagu, ali to prečesto ostane u sferi deklarativnog.

I nije stvar riješena riječkom pojavom Dječje kuće, na ovim prostorima sigurno najoriginalnije institucije posvećene djeci, u četvrtak svečano porinutoj za potrebe sedme sile – jer posao je punjenja sadržajem tek počeo – ali prvi, tako važan korak je napravljen.

Osjećaj labirinta

I odmah da se kaže: ovom novinaru kuća sama, ovakva kava je sada, dakle ljuštura koja tek čeka djecu, potencijal koji tek treba ostvariti, izgleda fenomenalno.

Zasluge za to zasigurno idu brojnim partnerima koji su sudjelovali u njenu osmišljavanju, počevši uopće od začetnika ideje Ivana Šarara i Slavena Tolja, preko Gradske knijžnice Rijeka, Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Art-kina, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci do udruga i organizacija poput Vijeća mladih Benčić i mnogih drugih, ali u konačnici arhitektu Saši Randiću.

Svoju viziju “čarobne kutije”, inspirirane “Alisom u zemlji čudesa” Randić je proveo u djelo kreiravši prostor koji je funkcionalan, a razigran, itekako vizualno prisutan, dizajniran, a višemodalan, estetski osmišljen i domišljen, a potencijalno vrlo iskoristiv.

Novinarska tura počela je u prizemlju, ulaskom iz prostora art-kvarta, i navlačenjem plastičnih covid-kopita, po(t)pisivanjem, dezinfekcijom… A da ne zaboravimo da smo tu zbog djece, pozdravio nas je četverac bez kormilara u Minecraft i Chic majicama, Katja, Andrija, Elena i Leda te svojim sitnim glasićima poveo u obilazak.

Randić nam je odmah pojasnio da je osjećaj labirinta koji smo mogli steći penjući se na prvi kat iz prostora prizemlja, tzv. Dnevnog boravka, gdje je i kafić, namjeran, odnosno ideja iza toga je da se mladi tako snalaze u prostoru.

Na mjestu na kojem smo stali, na galeriji, nalazi se i most prema MMSU-u, koji još nije u funkciji, ali bit će kroz kojih mjesec dana. U tom je dijelu i backstage te ulazak u višenamjensku dvoranu sa 75 sjedećih mjesta, velikim platnom i pozornicom.

Randić, kulturni pročelnik Ivan Šarar i Slobodanka Mišković iz Art-kina istaknuli su da je dvorana opremljena sofisticiranom opremom, da je moderna i napredna i puna noviteta.

– Jedan od njih je zvučni sustav u kojem zvukovi dolaze sa svih strana, a ima mogućnost i prilagodbe za slabočujne, koji se mogu priključiti sa svojim slušnim aparitma.

Dvorana ima i 3D-projektor – rekla je Mišković, na što je Šarar dodao da je dvorana multifunkcionalna, da može biti pogodna i za konferencije i za gaming i drugo, a povezana je i audiovideovezom sa studijem na katu, što otvara brojne kreativne mogućnosti.

Digitalna “Šuma Striborova”

Popeli smo se potom na kat i do studija da bismo se uvjerili u njegovo postojanje, koje se sada valja napuniti radioniciama slike i zvuka, stop-animacije, videoigara i sl.

“Šuma Striborova” pak je nova zanimljiva lokacija u našoj turi, u kojoj je prvi dojam naglašeno tapiserijski, i to u šumskim, zelenim bojama. Ova prostorija, kako nam je to pojasnio Randić, ulaz je u svijet digitalnog; tu su kompjutorske jedinice, 3D-printeri i sl., a moći će se organizirati razne aktivnosti s obzirom na to da je taj zelei tepih pogodan za sjedenje.

Pa i valjanje ako bude trebalo.

– Kad smo radili s Vijećem mladih Benčić iznenadilo me koliko su djeca digitalno, ne informirana, nego integrirana – rekao je Randić, dodajući da ako nam se čini da je ova prostoria digitalno zahtjevna, da je to način na koji djeca funkcioniraju u 21. stoljeću.

Dječji odjel Gradske knjižnice Rijeka Stribor već se, kako znamo, uselio. Tamo nas je dočekao ravnatelj GKR-a Niko Cvjetković, koji nam je predstavio novitete, od kojih je najzanimljiviji, osim 32.000 knjiga, sustav za samozaduživanje i samorazduživanje knjiga.

Prezentirao nam ga je gradonačelnik Vojko Obersnel, koji si je zadužio i razdužio knjigu “Životinje Hrvatske”, zanimljivo štivo uoči predstojećih lokalnih izbora.

Krovni Kontejner

Krovna treasa i prostor koji se zove Kontejner bili su posljednja stanica našega obilaska, gdje je nauočljiviji detalj veliki stakleni tuljac koji se prostire svim katovima i na neki način ih povezuje.

Ovaj dio Dječje kuće zamišljen je organiziranju raznih radionica, pa čak i onih s nekim težim kemikalijama, zbog čega je pod napravljen “izdržljivijim”, kako je to objasnio Randić, a Magdalena Lupi Alvir iz GKL-a Rijeka dodala da se tu mogu organizirati i razne predstave, odnosno interaktivni program za koji ne treba nužno klasična pozornica, već je ključna interakcija djece i s djecom. Bit će tu i kazalište za bebe ili senzorno kazalište, razni radionički programi likovni, lutkarski, dramski, ali i kinoprojekcije ustanova i vanjskih korisnika.

Uputa je i da je cijeli prostor moguće brzo i lako provjetriti, što dobro dođe u ovom okolnostima u kojima živimo sada već godinu dana, a ono što će obradovati djecu sklonu šaranjima kredom jest podatak da su svi zeleni zidovi u Dječjoj kući ofarbani bojom po kojoj se može šarati kredom.

– Nadam se da će nam cijela Dječja kuća biti zašarana – rekao je Randić, a mi mu se u toj želji pridružujemo.

Obilasci za građane od subote, 27. ožujka

U petak 26. ožujka, nakon dvogodišnje izgradnje otvara se Dječja kuća u novom riječkom kvartu kulture, bivšem industrijskom kompleksu Rikard Benčić.

Otvorenje će, zbog epidemioloških mjera koje su na snazi okupiti tek manji broj ljudi i predstavnike medija, ali već od subote, 27. ožujka bit će organizirani vođeni obilasci Dječje kuće za građane, priopćeno je iz Grada Rijeke.

Vođene ture i obilasci kuće za sve zainteresirane građane održavat će se dva puta dnevno do 1. travnja, a nakon Uskrsa i Uskrsnog ponedjeljka Dječja kuća započinje raditi s djecom i priprema posebne programe namijenjene djeci u razdoblju proljetnih praznika, od 6. do 11. travnja.

Obilasci za građane koji započinju u subotu, 27.3. odvijat će se u manjim grupama od dvadesetak osoba, dva puta dnevno, uz predočenje besplatnih ulaznica i uz poštovanje epidemioloških mjera koje su na snazi.

Građani koji su zainteresirani za obilazak Dječje kuće svoje besplatne ulaznice mogu preuzeti u Informativnom centru Grada Rijeke (Ri-info), Korzo 18b, od četvrtka 25. ožujka 2021. Radno vrijeme Ri-infa je od 8.00 do 20.00 sati, a subotom od 9.00 do 13.00 sati.

Obersnel: Trebalo je hrabrosti, pa i ludosti za ovaj projekt

Ova kuća najbolje govori sama o sebi. Već i ovim kratkim razgledom možete steći dojam koji su njeni potencijali. Žao mi je što je otvaramo u ovo nedoba, tako da se ona neće moći staviti u svoju punu funkcioninalnost, ali i to će sve valjda jednom proći.

Želim reći da je malo tko vjerovao kad smo počeli cijeli ovaj projekt da će izgledati ovako. Trebalo je dovoljno hrabrosti, pa i ludosti krenuti u taj projekt i u građevinskom i u financijskom smislu.

Ostala nam je još četvrta kuća ovdje u ovom kvartu, Gradska knjižnica, koja će onda činiti prostor kakvog nema puno šire i kojim Rijeka dobiva iznimnu vrijednost u svakom pogledu.

Šarar: Dječja kuća je nastala drugačije

Dječja kuća je za razliku od ostalih objekata u Benčiću nastala drugačije. MMSU i Gradska knjižnica dugo su se borili za adekvatne prostore pa su oni morali naći svoje mjesto u ovom kvartu. Ova je zgrada bila “viška” i ideje za nju su bile pasivne.

U jednom kratkom razgovoru između mene i Slavena Tolja pojavila se ideja da to bude dječja ustanova, i to takva da u njoj djeca ne budu samo publika, već i glavni protagonisti.