KASTAV  U radnoj zoni u Žegotima u Kastvu danas će biti svečano otvoren Ridentalov dentalni laboratorij, investicija vrijedna 4,5 milijuna eura. Radi se o najvećem dentalnom laboratoriju u ovom dijelu Europe u vlasništvu Adria Dental Grupe, u sklopu koje djeluje i riječka poliklinika Rident. Sam Ridental proizašao je iz Ridenta u sklopu kojeg je djelovao najprije kao zubotehnički laboratorij, a potom i kao izdvojena jedinica na dvije lokacije, na Turniću i Srdočima.

Mjesečno Ridentalov laboratorij proizvodi 1.500 provizornih
jedinica i isto toliko definitivnih / Snimio Mateo LEVAK

Doticaj ljudske ruke

S rastom opsega posla Ridenta, rastao je i Ridental, a dosadašnji prostori više nisu mogli pratiti rast samog laboratorija, kao ni novih tehnologija koje su zubotehničke laboratorije u kojima se nekad većina posla obavljala manualno danas pretvorili u digitalna radna mjesta u kojima se više od polovice posla obavlja uz pomoć računalnih programa.

Laboratorij se nalazi u hali u Žegotima površine 1.200 četvornih metara / Snimio Mateo Levak

Kako su nam prilikom jučerašnjeg obilaska kazali voditelji i suvlasnici Ridentala, Dušan Ivančić i Ivan Radanović, u Ridentalu se digitalno obavlja oko 70 posto posla. Veći dio laboratorija koji se u Kastvu prostire na 1.200 četvornih metara je digitaliziran, a sam proces rada pojednostavljeno izgleda tako što se usta skeniraju, a potom sofisticirani uređaji izrađuju, printaju ili frezaju zubne nadomjestke koje su digitalno izradili zubotehničari u suradnji sa stomatolozima. Doticaj ljudske ruke u cjelokupnom procesu sve je manje prisutan, ali i dalje nezamjenjiv jer nakon što su uređaji završili s izradom, konačni produkt treba obraditi, a to ručno rade zubotehničari Ridentala.

– Ovo je sigurno najveći zubotehnički laboratorij na području bivše države. Njegova specifičnost je u tome što je on samostojeći jer često zubotehnički laboratoriji djeluju kao dio dentalne klinike ili su to pak manji obiteljski biznisi, dok ovdje kod nas nema stomatologa i tu rade samo zubotehtničari. Komunikacija sa stomatolozima nam je sad kompleksnija jer se na svakodnevnoj bazi sve što izradimo dostavlja u Rident. Spojeni smo na ekrane i liječnici zajedno s tehničarima sudjeluju u dizajnu. Zasad je naš klijent samo poliklinika Rident, ali cjelokupan projekt je zamišljen da radimo za cijelu Adria Dental Grupu koja ima pod sobom osam dentalnih klinika u Hrvatskoj i Sloveniji. Osnovna ideja bila je pokrivanje potrebe naše grupe i otvorenjem ovog laboratorija više ne trebamo »outsourcati« neke od uređaja, kaže Dušan Ivančić.

Kraće vrijeme izrade

Mjesečno Ridentalov laboratorij proizvodi 1.500 provizornih jedinica i isto toliko definitivnih, što je oko 3.000 jedinica, koliko ih mjesečno isporuče Ridentalovi zubotehničari i strojevi. Nakon što tehničari u prostoriji za CAD/CAM digitalno izrade zubne nadomjestke, sve se šalje u prostore u prizemlju gdje je smješteno sveukupno osam glodalica od kojih su tri za metal te dva velika printera za metal i tri za smolu.

Zubni nadomjestci se printaju / Snimio Mateo LEVAK

Ovi strojevi iz raznih materijala poput titana, kobalta, polimetal akrilata i smole potom izrađuju zubne nadomjestke. Za privremene krunice potrebno je pola sata dizajna i četrdesetak minuta frezanja te je ovisno o broju članova konačnog proizvoda sve gotovo za sat i pol od ulaska u stroj. Titan je, kako objašnjavaju u Ridentalu, primjerice delikatan i njegova izrada traje do osam sati, no u prosjeku, uređaju trebaju dva sata za izradu konačnog produkta. Isti posao prije digitalizacije zubotehničkih laboratorija ručno se radio dan do dva. Mogućnost ljudske pogreške na ovaj je način znatno manja, no ljudska ruka u cijelom je procesu i dalje potrebna pa nakon što je uređaj gotov s izradom, taj produkt treba obraditi, a to rade Ridentalovi stručnjaci.

Zubotehničari ručno obrađuju završni produkt proizveden digitalnim putem / Snimio Mateo LEVAK

– Digitalno je veliki trend i posljednjih pet godina u zubotehnici se dogodilo puno više nego u zadnjih trideset. U naš je posao ušla digitalizacija koja je kao val prešla preko zubotehnike. Ja sam, primjerice, postao zubotehničar jer sam volio raditi rukama, no danas zubotehničar mora raditi kompleksan posao i pratiti sve trendove, bilo da je riječ o investicijama ili edukaciji. Edukacija se bitno promijenila i mi imamo mali edukacijski centar koji je prvotno zamišljen za našu internu edukaciju, no već sada dvaput mjesečno u našim prostorima educiramo zubotehničare i stomatologe. Ivan i ja smo završili zubotehniku u Njemačkoj i obojica smo majstori zubotehnike, što zasad ne postoji u Hrvatskoj te kad je riječ o zubotehničarima, mi u našoj zemlji za zubotehničare imamo samo srednju stručnu spremu. Trenutno škole ne mogu pratiti brojne promjene koje se događaju na ovom području, te u pravilu sve zubotehničare koje dobijemo iz škole ovdje obrazujemo, objašnjava Ivančić.

Snimio Mateo LEVAK