VIŠKOVO Nakon što je župan Zlatko Komadina na susretu gradonačelnika i načelnika PGŽ-a najavio da će se u budućnosti, vjerojatno u jednoj od poslovnih zona, ili Miklaviji ili Kukuljanovu, graditi nova energana za potrebe CZGO Marišćina, čini se da je po tom pitanju postignut konsezus svih uključenih. Djelatnici Ekoplusa, županijske tvrtke osnovane za upravljanje Centrom za gospodarenje otpadom Marišćina, na prvom Danu otvorenih vrata, objašnjavali su okupljenim građanima da bi se u budućnosti u takvoj energani trebalo zbrinjavati SRF gorivo iz otpada, glavni proizvod pogona na Marišćini, koji se sad šalje na spaljivanje u cementaru, uz naplatu po svakoj toni SRF-a.

– Postoji volja svih u Primorsko-goranskoj županiji za izgradnjom energane, u kojoj bi se SRF gorivo koristilo za proizvodnju električne i toplinske energije, objasnili su djelatnici Ekoplusa, koji su na pitanje građana o troškovima funkcioniranja centra, zbog kojeg je riječko Komunalno društvo Čistoća podiglo cijenu usluge zbrinjavanja otpada za 109 posto, odgovorili da je centar sad financijski samoodrživ.

Nužna suradnja

U široj regiji cementare i spalionice SRF gorivo ne zaprimaju ispod 20 eura po toni, a s obzirom na to da bi pogon na Marišćini u punom kapacitetu godišnje proizvodio 35.000 tona SRF-a, očito županijski čelnici u gradnji energane traže zatvaranje povoljnije financijske računice za centar čiji je životni vijek prognoziran na 30 godina. Obrada otpada u CGO-u u MBO pogonu za mehaničko-biološku obradu otpada funkcionira na način da se od svakih zaprimljenih 100 tona otpada 30 tona isuši u procesu biološke obrade. Potom se iz otpada izdvaja pet tona u vidu metala, kartona i plastike, a od ostatka otpada u postupku mehaničke obrade 35 tona pretvara se u SRF gorivo iz otpada. Preostali dio od 30 tona termički obrađenog otpada završava u inertnom obliku na odlagalištu otpada. Protekom tri do pet godina iz tog će se otpada na odlagališnoj plohi stvarati metan koji bi se trebao koristiti za proizvodnju električne energije u budućem pogonu snage 800 megavata, koji bi se trebao graditi na Marišćini.

– Cilj CGO Marišćina gospodarenje je otpadom na način da stvaramo što manje otpada. Riječ je o dugotrajnom procesu i svi zajedno moramo surađivati kako bi stopa odvajanja bila što viša, glavna je poruka koju je direktor Ekoplusa Josip Dedić prenosio brojnim okupljenim građanima iz više gradova i općina diljem županije, predstavnicima institucija i komunalnih društava, koji su pristigli na prvi Dan otvorenih vrata Centra za gospodarenje otpadom Marišćina.

Obilazak centra

Okupljeni građani imali su priliku obići centar uz stručno vođenje zaposlenika tvrtke Ekoplus, ali i vidjeti različite vrste uzoraka, nastalih iz otpada, koje je predstavila tvrtka Neo-eco iz Rijeke. Ekoplus i tvrtka Neo-eco uskoro planiraju potpisati Memorandum o suradnji.U dogledno vrijeme CGO Marišćina trebala bi, naime, početi zaprimati građevni otpad, koji bi se u centru prerađivao i iskorištavao za proizvodnju raznih podloga u građevini i slično.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista