Prilikom iskapanja pronađeno je šest kostura; ostaci jednog mladića i petero djece, od koje je najmlađe bilo tek beba. Nesretnici su živjeli u oskudici i lošim higijenskim uvjetima, a patili su od skorbuta i nedostatka željeza
RIJEKA Završila je analiza kostura koji su početkom ove godine pronađeni tijekom uređenja Pavlinskog trga u centru Rijeke. Podsjetimo, tom prilikom arheolozi tvrtke Geoarheo iz Zagreba pronašli su šest kostura koji su bili raspoređeni u pet grobova (jedan ukop je bio dvojni op.a). Uz kosti nisu pronađeni grobni prilozi.
Analiza je provedena u Antropološkom centru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom dr. sc. Maria Šlausa, a ona je pokazala da materijal datira u period kasne antike, da jedan kostur pripada mladiću starosti između 15 i 18 godina, a da su sve ostalo kosti male djece. Najmlađe od njih u trenutku smrti bilo je starosti između šest mjeseci i godine dana (zapravo je riječ o bebi) a najstarije dijete u trenutku smrti bilo je staro najviše do osam i pol godina. Život u antičkoj Tarsatici je bio kratak a i težak.
Prijenos bolesti
– Analiza kostura mlađeg muškarca koji je u trenutku smrti imao između 15 i 18 godina nije dala odgovor o mogućim uzrocima njegove smrti, no zato su kosti najmlađeg djeteta ukazale na patološke promjene u obliku jakog poroziteta na specifičnim dijelovima kostura koje sugeriraju na skorbut odnosno da je ova beba bolovala od nedostatka vitamina C u organizmu, saznajemo od arheologinje Jelene Lapić iz tvrtke Geoarheo koja je vodila ovo istraživanje.
Europski znanstvenici koji su proučavali kasnu antiku i rani srednji vijek došli su do šokantnih teza da u to doba odrasli, pa ni roditelji nisu voljeli djecu i bili im privrženi onako kako je to danas uobičajeno. Naime nakon raspada Rimskog Carstva i općeg pada životnih uvjeta, smrtnost djece postala je toliko velika da se obitelji nisu vezivale za tek rođenu djecu čija je šansa za preživljavanje bila vrlo mala, pa se to odrazilo i na društveni i emotivni status djece.
To je inače jako rijetko s obzirom na dob i na ponedblje, prokometirao nam je dalje taj nalaz dr.sc. Mario Šlaus. No, on vjeruje da je njegova majka također bolovala od toga i da je došlo do prijenosa bolesti, odnosno da je nekvalitetna ishrana majke utjecala na zdravlje čeda.
Moguća epidemija
Nadalje, kosti djeteta koje je bilo staro najviše do osam i pol godina ukazale također na nekvalitetnu isrhanu. Uočena je blago zarasla cribrae orbitaliae. Riječ je o poroznosti gornjega zida očne šupljine koja se smatra pokazateljem nedostatka željeza i slabokrvnosti a koja se razvija usljed neadekvatne prehrane, endemičnog parazitizma, nehigijenskih uvjeta života ili kroničnih bolesti probavnog sustava.
– S obzirom na to da za razdoblje antike postoji relativno velik broj pisanih izvora i autora koji govore o svakodnevnom životu stanovništva priobalnog područja današnje Hrvatske, bioarheološka istraživanja provedena nad ovim osobama samo nadopunjuju, kompletiraju i donose nove podatke o posebnostima života tog perioda. Stoga nalazi pronađeni na Pavlinskom trgu u Rijeci svakako daju svojevrsan doprinos arheološkoj zajednici te znanstvenom diskursu, komentar je Jelene Lapić. Sav materijal bit će pohranjen u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci.
Prilikom iskopa svih ovih grobova uočeno je da su prilikom ukopa osobe bile zasute vapnom. Arheološka stručna literatura inače ovaj tretman navodi kao svjedočanstvo o pojačanoj smrtnosti uzrokovanoj epidemijom.
Možda se u ovom slučaju radilo i o obitelji koja je stradala zbog gladi, bolesti i neimaštine, to ne možemo doznati. No iz ovoga što je pronađeno, jasno je da je život nesretnika koji su umrli tako mladi bio težak i obilježen teškom oskudicom.
Grobovi starih Tarsaćana
