foto: arhiva NL
Ponuda koja je zaprimljena nije odražavala stvarnu tržišnu cijenu. Sukladno zaprimljenim i, od strane Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod izrađenim tržišnim analizama, očekuje se potencijal prodajne cijene veće za 5 do 10 milijuna eura od ponuđene
povezane vijesti
RIJEKA – Zaključkom o načinu raspolaganja i završetku novogradnje 514 Vlada je na jučerašnjoj sjednici potvrdila namjeru da će vlastitim sredstvima, odnosno zaduženjem kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) završiti ovaj brod za prijevoz automobila u riječkom »3. maju« te ga kao gotov proizvod prodati na tržištu. Riječ je o trećem, ujedno i zadnjem brodu koji se treba realizirati prema posebnom programu unutar kojeg trenutno posluje »3. maj« i iza kojeg je stala Vlada, a zeleno svjetlo bio je dao i Bruxelles.
Ovime je ujedno stavljena »točka na i« na dosadašnje razgovore koji su se vodili sa zainteresiranim kupcem, norveškom kompanijom Siem koja je bila i izvorni naručitelj ovog broda.
– Ponuda koja je zaprimljena nije odražavala stvarnu tržišnu cijenu. Sukladno zaprimljenim i, od strane Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod izrađenim tržišnim analizama, očekuje se potencijal povećanja prodajne cijene za 5 do 10 milijuna eura od ponuđene, iščitava se u obrazloženju Vladinog zaključka razlog zašto su u Banskim dvorima i resornim ministarstvima odlučili ne ići dalje s Norvežanima već u državnom aranžmanu završiti brod u »3. maju«. Ovime se, istaknuo je premijer Andrej Plenković, nastavlja kontinuitet Vladinih aktivnosti s ciljem revitalizacije poslovanja hrvatskih brodogradilišta, posebice »3. maja«.
Zadatak ministarstvima
Jučerašnjim zaključkom svako je pojedino ministarstvo dobilo zaduženje. Ministarstvo gospodarstva da, u suradnji sa HB-Jadranbrodom, ugovori završetak novogradnje 514 za vlastiti interes s brodogradilištem »3. maj«, »vodeći računa o zakonskim propisima koji uređuju područje javne nabave«.Također, na Ćorićevom je ministarstvu, u suradnji s Ministarstvom državne imovine, kojemu je brod formalno predan na upravljanje, da obavi postupak odabira agenta odnosno brokera s međunarodnim referencama za posredovanje pri prodaji ovog broda, a sve u cilju postizanja što je moguće više tržišne cijene. Također, u svojstvu brodovlasnika, na Ministarstvu gospodarstva je i provođenje postupka odabira tvrtke koja će obavljati tehnički nadzor praćenja gradnje broda za prijevoz automobila sukladno međunarodnim standardima.
Aktivnosti na ishodovanju kreditne linije kod HBOR-a obavit će Ministarstvo financija. Sve dosadašnje kalkulacije vezane uz završetak ovog broda, kapaciteta prijevoza 7.000 automobila, ukazuju da će za završetak novogradnje 514 biti potrebno uložiti još oko 20 milijuna eura. Kao što je poznato, ovaj je »car-carrier« u najvećem stupnju gotovosti od sva tri koja je Vlada odlučila da će završiti u riječkom brodogradilištu s argumentom umanjenja štete za državni proračun nastale krahom Uljanik grupe. Prema omjeru onog što je još potrebno uložiti i cijene koja se može dobiti za ovaj brod, novogradnja 514 trebala bi se pokazati kao najisplativiji posao od sva tri broda, još i više pokažu li se točne projekcije HB-Jadranbroda da bi se, u trenutku kad bude završen, mogla postići 5 do čak 10 milijuna eura veća cijena od one koju su nudili iz Siema.
Ugovor u ožujku
Kao vremenski okvir potreban za završetak ove novogradnje spominjalo se osam mjeseci od potpisivanja ugovora.
Prema nekim neslužbenim najavama i projekcijama koje nam stižu iz »3. maja«, ugovor će najvjerojatnije biti potpisan u ožujku. Takva su barem očekivanja slijedom dogovorenog terminskog plana prema kojem bi se kroz idućih desetak dana do dva tjedna između Ministarstva gospodarstva i »3. maja« trebao usuglasiti tekst ugovora, koji onda opet mora »proći« Vladu. Naravno, pritom ostaje vidjeti kojom će brzinom Ministarstvo financija finiširati kreditnu liniju za završetak ovog broda.
Plenković naložio Butkoviću da objasni Komadini što Vlada čini za RijekuŠto to točno premijeru nije dobro sjelo, je li objava riječkog kafića da ne želi HDZ-ovce »u svojoj butigi« ili još više najava njegovog ministra da će ipak otići tamo i popiti kavu, sve to skupa ili pak nešto treće u ovo vrijeme priprema za lokalne izbore, može se samo nagađati, no činjenica je da je premijer Plenković »riječku« točku dnevnog reda iskoristio kako bi »zadužio« Olega Butkovića da županu Zlatku Komadini pojasni što sve Vlada čini za Primorsko-goransku županiju. – Kad ministar Butković ode na kavu u kafiće u kojima se diskriminiraju članovi HDZ-a, posebno ministar Beroš i ja, pozovite župana, koji je bivši trećemajac, pa mu malo objasnite što sve Vlada u ovom i prošlom mandatu radi za naše sugrađane u Primorsko-goranskoj županiji. Bit će to blagotvorno i korisno za sve, poručio je Plenković svom ministru mora, prometa i infrastrukture, ujedno i predsjedniku primorsko-goranskog HDZ-a. Potrudio se premijer odmah olakšati Butkoviću, pa je tako taksativno nizao, od toga da je od ukupno 9 milijardi kuna na nacionalnoj razini za očuvanje radnih mjesta prema Primorsko-goranskoj županiji dosad kanalizirano 663 milijuna kuna kojima je obuhvaćeno 49.000 radnika i više od 10.000 poslodavaca, potom ulaganja od 800 milijuna kuna u riječki KBC, završetak izgradnje i početak rada LNG terminala vrijednog 234 milijuna eura, gradnju 1,5 milijarde kuna »teške« druge cijevi tunela Učka do 520 milijuna kuna uloženih u cestovnu infrastrukturu, odnosno DC-403. |
Novogradnja za prijevoz automobila, podsjetimo, bila je dio stečajne mase Uljanika i upravo se to pokazalo kao prepreka planovima trećemajaca slijedom kojih je ovaj brod trebao biti prvi koji će se završiti. U to vrijeme prije pandemije koronavirusom cijene ovakvih brodova, bez obzira što se radi o brodu za koji je kobilica položena još 2017. godine, na svjetskom su tržištu bile veće nego što su to danas. Upravo iz prodaje ovog broda bio je plan da se vrati glavnina kredita koji je »3. maj«, u ukupnom iznosu od 150 milijuna kuna, prvog dobio da bi uopće mogli restartati proizvodnju i deblokirati račun. Međutim, ovo formalnopravno pitanje statusa i vlasništva, bez obzira na to što je brod građen u »3. maju« gdje se i nalazi cijelo ovo proteklo vrijeme, iskompliciralo se i oduljilo jer je sve trebalo »provući« kroz odredbe stečajnog zakona. Nakon što je brod procijenjen da, u stanju u kojem jest, vrijedi 284 milijuna kuna i oglasio se na prodaju, dogodila se pandemija i odgoda stečajnih dražbi.
Pravo vjerovnika
Konačno, u studenom prošle godine Ministarstvo financija iskoristilo je pravo razlučnog vjerovnika i za iznos od 142 milijuna kuna, koliko je u tom trenutku i bila početna cijena, preuzelo novogradnju 514 u punopravno državno vlasništvo. Valja pojasniti da se de facto radilo o prijeboju jer se taj novac opet vratio nazad u državni proračun s obzirom na status Ministarstva financija kao prvoupisanog hipotekarnog vjerovnika na tom brodu. Doduše, tih 142 milijuna kuna umanjeno je za nekoliko milijuna kuna na račun troškova stečajne mase Uljanika, odnosno unovčenja ove imovine, što uvijek ima prioritet kod raspodjele kupovnine u stečajnim postupcima.
Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod i u ovom će slučaju imati zaduženje da prati gotovost te namjensku potrošnju sredstava za završetak ovog broda. Kao i kod prethodna dva broda za koje su potpisani ugovori, od kojih je jedan lani u rujnu isporučen kanadskoj brodarskoj kompaniji Algoma, dok se na tankeru »Santiago« još uvijek radi punom parom kako bi brod bio isporučen u ugovornom roku, u srpnju ove godine, HB-Jadranbrod morat će prethodno odobriti svaku pojedinu isplatu, bilo da je riječ o opremi, materijalu ili uslugama te o svemu na mjesečnoj bazi slati izvješća u tri ministarstva – gospodarstva, državne imovine i financija.
